Koju ulogu igra Hrvatska u događajima u regiji?. COSMO bosanski/hrvatski/srpski. 31.03.2025. 23:35 Min.. Verfügbar bis 31.03.2026. COSMO. Von Nenad Kreizer.
Koju ulogu igra Hrvatska u događajima u regiji?
Stand: 31.03.2025, 18:01 Uhr
Nenad Kreizer, Siniša Bogdanić, Boris Rabrenović
Napetosti i previranja koja već neko vrijeme intenzivno pogađaju Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, nisu neopaženo prošla ni u susjednoj Hrvatskoj. Kakvu ulogu službeni Zagreb igra u događajima u regiji? Igra li Hrvatska pozitivnu ulogu posrednika između regije i Europske unije? Ili svojim uplitanjem, recimo u situaciju u Bosni i Hercegovini igra ulogu negativca? Nenad Kreizer o utjecaju Hrvatske na događaje u regiji razgovara s politologom Dejanom Jovićem i reporterom Sinišom Bogdanićem iz Zagreba.
Prosvjedi u Srbiji ulaze u šesti mjesec. Razvoj situacije po vlasti u Beogradu je još uvijek nesaglediv. U susjednoj Bosni i Hercegovini predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik po tko zna koji put dovodi u pitanje ustavni poredak te zemlje. Kako Hrvatska, zemlja susjed svim tim državama i članica Europske unije gleda na događaje u susjedstvu? Kakvu ulogu igra premijer Andrej Plenković na događaje u Bosni i Hercegovini i posebno njegov utjecaj na predsjednika HDZ-a za BiH Dragana Čovića koji je, kako se čini, na pritisak Zagreba, odustao od podrške Miloradu Dodiku?
Crna Gora je i dalje podijeljena oko prosrpskih i procrnogorskih snaga. Što je hrvatski predsjednik Zoran Milanović rekao prilikom nedavnog posjeta Crnoj Gori što je podiglo buru kako u Hrvatskoj tako i kod južnog susjeda. I na kraju što znači vojni sporazum Hrvatske s Albanijom i Kosovom koji je toliko uzbudio duhove u Beogradu?
Kako bi dobili uvid u trenutnu ulogu Hrvatske u regiji jugoistočne Europe i događaje koji su posljednjih tjedana i mjeseci oblikovali tu politiku, razgovaramo s našim zagrebačkim dopisnikom Sinišom Bogdanićem.
Siniša, Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, proteklih je dana jedna od važnijih tema u regiji. Čelnik bosanskih Srba se oglašava na društvenim mrežama, no do trenutka zaključenja ove emisiji nitko ne zna s koje lokacije. Kako se ta priča prati u Hrvatskoj?
Prati se na razini zanimljivosti, pomalo i naslađivanja, nad sudbinom tog moćnika. Mogli bismo reći kao neka telenovela čiji je zaplet i očekivan. Hrvatski mediji nagađaju da je Dodik utočište pronašao u Moskvi, neki i da je u Beogradu na Dedinju, a sa zanimanjem se pratio i hladan tuš koji mu je pripremio Izrael. Pomoć koju mu je pružio Viktor Orban nije nikoga iznenadila. No podsjetimo da je epizoda zapravo počela time da je Milorad Dodik osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja političke dužnosti. Sud BIH je izrekao presudu zbog nepoštovanje odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta. Unatoč tjeralici Milorad Dodik je prije tjedan dana napustio BiH i osvanuo u Izraelu pa se pretpostavlja da je netko na granici na trenutak zažmirio ili da je u pitanju bijeg helikopterom.
Milorad Dodik okružen novinarima
Je li se predsjednik Zoran Milanović oglašavao po tom pitanju?
Ne pretjerano. No jasno je da on gaji određene simpatije prema vođi Srba u BiH. Prije mjesec dana je komentirao postupak koji se protiv njega vodio, kritizirao je politiku Europske unije, pa je rekao da je to pokušaj da ga se izbaci iz političkog života jer nije poslušao naredbu kolonijalnog upravitelja, davno umirovljenog njemačkog političara. Kazao je predsjednik Milanović da će se to sutra možda dogoditi i Hrvatima te da će sve, sigurno, revoltirati Srbe. Dakako, sve ono što govori Milanović, neće reći premijer Andrej Plenković koji uglavnom poziva na smirivanje tenzija i BiH kao domovini tri ravnopravna naroda.
Deklaracija o suradnji na području obrane koji su potpisali Kosovo, Albanija i Hrvatska u Srbiji je dočekana s negodovanjem, a kako je protumačena u Hrvatskoj?
Ta deklaracija nije baš nešto bila pretjerano u fokusu javnosti. Hrvatska Vlada, jasno je to, podupire samostalnost Kosova i tretira ga suverenu državu, što je s druge strane u potpunoj suprotnosti sa službenom srbijanskom politikom. I tu se ne može očekivati ni da će Zagreb ni da će Beograd promijeniti svoj stav. Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić kaže da se radi o kršenju takozvanog subregionalnog sporazuma o kontroli naoružanja iz 1996. godine te izjavljuje da ni Zagreb ni Tirana o tome nisu izvijestili NATO savez. Kaže i da je otvorena regionalna utrka u naoružavanju. No kad se već spominje Savez, valja reći da on prolazi najveću krizu u svojoj povijesti u koju ga je gurnula administracija Donalda Trumpa i da se Hrvatska, doduše neslužbeno, pita postoji li više takav savez i je li najveća saveznica još uvijek saveznica.
Na vojnoj paradi u Zagrebu
Vratimo se na deklaraciju. Što ona predviđa ili obuhvaća?
Nakon brojnih špekulacija koje su dolazile iz smjera Srbije, hrvatsko Ministarstvo obrane je objavilo tekst te deklaracije. Ona predviđa industrijsku suradnju na području obrane, unaprjeđenje interoperabilnosti kroz obrazovanje, obuku i vježbe, borbu protiv hibridnih prijetnji i jačanje otpornosti, ali i podržavanja euroatlantske perspektive Kosova kroz zalaganje za njegov status u NATO-vom Partnerstvu za mir. Dakle, to je potpisano tog 18. ožujka (marta) u Tirani.
Zagrebački politolog Dejan Jović govori za naš podcast.
Gospodine Joviću, spomenuli ste da su odnosi Srbije i Hrvatske nekako zamrznuti. Tome vjerojatno nije doprinijela niti priča o dogovoru o vojnoj suradnji Albanije, Kosova i Hrvatske koja je naišla na prilično žestoke reakcije u Srbiji. Koliko će to još dodatno opteretiti odnose?
Mislim da će to biti jedan od opterećujućih faktora zato što izgleda da Hrvatska stvara neku suradnju koja može biti interpretirana kao antisrpska, odnosno da na neki način se pojavljuje kao predvodnik u regiji, suradnje onih zemalja koje imaju neki problem sa samom Srbijom.
Mislim tu, prije svega, na Kosovo, koje je, kao što znate, unutar regije priznato od nekih, ali ne od svih, kao samostalna zemlja i svaka suradnja s Kosovom na državnom nivou, a posebno vojna suradnja, u sigurnosnom smislu je problem za Srbiju. Tu postoje još i drugi elementi, a to je hrvatska politika prema Crnoj Gori gdje Hrvatska ima osjećaj da se Crna Gora nalazi pred ulaskom u Europsku uniju i da ta mogućnost je sada realnija nego što je za druge zemlje i nego što je ranije bila za samu Crnu Goru, pa postavlja jedan niz specifičnih uvjeta Crnoj Gori koji se zapravo ne tiču općih europskih standarda, nego specifičnih pitanja važnih za samu Hrvatsku. Prije nekoliko mjeseci Hrvatska je poslala jedan non-paper sa deset raznih zahtjeva i uvjeta koje Crna Gora treba ispuniti ako želi podršku Hrvatske. To se u samoj Crnoj Gori vidi kao neka vrsta pritiska, patroniziranja i možda iskorištavanja tog momenta u procesu pridruživanja Crne Gore Europskoj uniji da bi Hrvatska postigla svoje specifične nacionalne ciljeve. Pritom moram reći naravno da Hrvatska nije niti prva niti jedina koja pokušava proces pridruživanja iskoristiti za vlastitu korist. To su radile i mnoge druge zemlje, uključujući najjasnije Grčku u odnosu na Sjevernu Makedoniju, kao što znamo, a sada radi Bugarska također u odnosu na Sjevernu Makedoniju, Slovenija u odnosu na Hrvatsku. Takod a se taj proces pridruživanja zemlje po zemlje nažalost pokazuje promašenim jer ona zemlja koja uđe u Europsku uniju odmah koristi taj status da radi pritisak na drugu zemlju i pritom ulazi u pitanja unutarnjeg suvereniteta i što je još važnije za njih identitetska pitanja u drugoj zemlji. Tako da mi se čini da u ovom trenutku nekako Hrvatska pokušava iskoristiti ovaj moment kad je ona u Europskoj uniji, a druge zemlje nisu i kad su možda Bosna i Hercegovina, Kosovo i Srbija oslabljene i možda manje stabilne politički nego što su bile ranije.
Zanimljivo je i da je Beograd povukao veleposlanicu iz Zagreba. Zna li se zašto?
Pa zapravo to je stvarno zanimljiva priča. Jelena Milić je, barem prema njenim javnim istupima i intervjuima, vrlo upečatljiva i glasna osoba koja je, možda u nekim trenucima postupala nediplomatski i vrlo konfliktno, iako je uživala simpatije hrvatskih građana. Nije bilo nekog službenog objašnjenja no među analitičarima i novinarima se nagađa da je razlog tomu vjerojatno činjenica da bi je možda Zagreb uskoro mogao proglasiti nepoželjnom i to zbog, paradoksalno, sukoba sa srpskom nacionalnom manjinom u Hrvatskoj.
Veleposlanica je u posljednje vrijeme imala nekoliko javnih ekscesa i to na događanjima koje su organizirale srpske organizacije u Hrvatskoj. O čemu se točno radi?
Da, razvila je obrazac ponašanja koji se sastojao od tog da s nekim uđe u verbalni i glasni sukob, nakon čega bi demonstrativno napustila prostor ili događaj. Napustila je tradicionalno obilježavanje pravoslavnog Božića Srpskog narodnog vijeća u Zagrebu, što je bio dotad neviđeni skandal na tradicionalnom domjenku koji okuplja političku i intelektualnu elitu.
Jasminka Petrović, Klara Hrvanović, glavna glumica u filmu "Leto kada sam naučila da letim" i Radivoje Raša Andrić, reditelj filma
Što se točno dogodilo?
Napustila je domjenak jer predstavnici SNV-a nisu reagirali na pismo kojim se, prema njoj, vrijeđala Srbija. Objasnimo, Srpsko narodno vijeće dodijelilo je Nagradu Svetozar Pribičević za unaprjeđenje hrvatsko-srpskih odnosa srbijanskoj književnici za djecu i mlade Jasminki Petrović i redatelju Radivoju Raši Andriću za knjigu i film "Leto kad sam naučila da letim". Dobitnici nagrade pismom su zahvalili i "mladima u Srbiji koji nas ovih dana uče kako se leti i kako se svijetli". Dakako time su se referirali na studentske prosvjede u Srbiji. Potom je sličan manevar izvela i na konferenciji o nacionalnim sustavima zaštite hrvatske manjine u Srbiji i srpske manjine u Hrvatskoj. Tada je kazala da se Hrvatska nije suočila s vlastitim zločinima i da je vrijeme da se pojedinci iz Hrvatske koji rade probleme po Srbiji imenuju. To je dakako dio priče srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića da prosvjede u Srbiji organizira i potiče Hrvatska kako bi ga skinula s vlasti.
Osvrnut ćemo se i na prosvjede, ali prije toga, kako je srpska manjina u Hrvatskoj reagirala na odlazak veleposlanice Milić?
Hrvatski državni vrh, bez ulaženja u dublje analize, smatra da je imenovanje i povlačenje veleposlanika državna stvar Srbije i to ne komentira, ali Milorad Pupovac, politički predstavnik srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj misli da se Milić ponašala štetno i za Hrvatsku i Srbiju. Za tu vrstu odnosa neophodni su umješni, profesionalni i najdiplomatičniji mogući diplomati, kazao je novinarima. „Kada to nije slučaj i kada se diplomacija pretvara u nediplomatsko ponašanje onda očito nema druge nego da se to riješi ovako kao što je to učinio i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić s ambasadoricom Jelenom Milić koja je, umjesto da djeluje kao diplomat svoje zemlje u Hrvatskoj, zapravo dobar dio svoga poslanja shvatila kao nediplomatsko djelovanje i nediplomatsko postupanje“, poručio je Pupovac.
Predstavnik SDSS i sveučilišni profesor Milorad Pupovac
Ovo bi sad moglo otvoriti jedan duži period u kojem Srbija neće imenovati veleposlanika u Zagrebu, baš kao što je to bilo prije dolaska Milić.
Da, to je i sam Pupovac apostrofirao kao mogući problem u poruci koju je preko državne novinske agencije odaslao, čini se, Beogradu. Kaže da neovisno o trenutačnom stanju političkih odnosa između Hrvatske i Srbije, ne bi se smjelo dugo čekati na to da u Hrvatsku dođe netko tko će na dostojan način predstavljati i diplomatsku profesiju i Republiku Srbiju, „Netko tko će učiniti sve što je moguće da odnosi među Hrvatskom i Srbijom budu manje loši, a po mogućnosti više dobri”, zaključio je Pupovac u razgovoru s Hinom.
A što se višemjesečnih prosvjeda u Srbiji tiče? Kako se oni prate u Hrvatskoj, posebno u kontekstu toga da Aleksandar Vučić optužuje Zagreb za podrivanje njegove vlasti kroz studentski pokret?
Oni se u Hrvatskoj prate pozorno i zapravo je hrvatska javnost na strani prosvjednika i sa simpatijama gleda na studente u blokadi. To je pojačano time i da hrvatskim novinarima nije bilo dopušteno uživo pratiti kulminaciju prosvjeda u Beogradu pa su vraćeni s granice natrag. Tu i tamo netko od analitičara uspije plasirati u javnost promišljanja o političkoj i ideološkoj nehomogenosti prosvjednika i problemima koje bi to u budućnosti moglo proizvesti.
Premijer Hrvatske Andrej Plenković
Dio organizatora prosvjeda ipak se nalazi u Hrvatskoj, i, za sada, se ne žele vratiti. Što se zna o njima?
U Hrvatskoj se nalazi šestero studenata koje Beograd sumnjiči za protuustavno djelovanje i koji se, prema neslužbenim informacijama, ne žele vratiti u Srbiju zbog straha od progona. Srbija bi ovih dana mogla za njima raspisati tjeralicu i to zbog tajne snimke koja ih navodno inkriminira za organiziranje građanskog rata. Ti su studenti 13. ožujka (marta) stigli u Dubrovnik kako bi sudjelovali na festivalu Zna Du – Zbor navodne avangarde, neformalnom okupljanju novinara, umjetnika i aktivista iz regije koji se održava jednom godišnje od 2019. godine. To bi zaista mogla biti iznimno neugodna situacija za premijera Andreja Plenkovića, ako Srbija zatraži njihovo izručenje
