Na Kosovu je u toku predizborna kampanja za parlamentarne izbore koji će se održati 9. februara. Prema podacima Centralne izborne komisije (CIK), pravo glasa ima oko dva miliona i 80 tisuća birača, od kojih nešto preko milion i 970 živi na Kosovu. Oni će birati 120 predstavnika u novom parlamentarnom sazivu, od ukupno prijavljenih 1280 kandidata.
Prema novom Zakonu o izborima, birači će moći glasati za najviše 10 kandidata unutar liste, za razliku od ranije prakse kada su mogli glasati samo za pet. Predizborna tišina će trajati samo 12 sati, dakle na dan glasanja, od 7 do 19 sati, odnosno, za vrijeme otvorenih glasačkih mjesta. Na izborima se natječe 20 političkih stranaka, pet koalicija, dvije građanske inicijative i jedan nezavisni kandidat, među kojima i šest političkih stranaka kosovskih Srba. Na Kosovo je već stiglo 100 promatrača EU, a izbore će promatrati preko 18 tisuća promatrača iz političkih stranka koje sudjeluju na izborima.
O tome kako protiče predizborna kampanja i šta obećavaju političke stranke, razgovaramo sa našom suradnicom iz Prištine, Violetom Oroši.
Violeta, predizborna kampanja traje mjesec dana, a građani će za pet dana, dakle u nedelju 9. februara, izaći na glasačka mjesta. Što karakterizira ovu predizbornu kampanju?
Ako treba opisati u nekoliko reći , onda je to kršenje etičkog koda ponašanja u predizbornoj kampanji. Nikada se nije čulo toliko jezika mržnje između političkih protivnika u nekoj predizbornoj kampanji. Koriste se razni izrazi, kao sto su muve, uličari, samoproglašeni komandanti, ili pak poruke kao lopovi, prevaranti, lažovi, sluge Srbije i Rusije… Ovakav narativ započeo je aktuelni premijer Albin Kurti, koji je verovatno zbog mnogih neispunjenih obećanja izabrao ne samo da napada ili optuzuje opoziciju, već i jedan broj medija koje je već obavestio da ne neće ucestvovati u njihovim programima, novinare i analitičare, uspešne privrednike, nevladin sektor, znači sve koji ne misle kao on. Kurti čak traži od građana 500 hiljada glasova, kako ne bi, kaže on, u parlamentu i vladanju zavisili od Srpske liste.
Što na to kaže opozicija?
Za opoziciju, Albin Kurti je najgori premijer do sada, odnosno osoba koja je lažnim obećanjima i polarizacijom građana na patriote i izdajnike došla na vlast. Po njima, on sistematski uništava privatni sektor, građani su znatno osiromašeni, ne poštuje sudove i ne priznaje mišljenja Ustavnog suda Kosova, diplomatija je na najnižem nivou od proglasenja kosovske nezavisnosti, uključujući i nanošenje ogromne štete odnosima sa EU i glavnim saveznikom SAD. Opozicija smatra da je Kurti svojom tvrdoglavom politikom izolovao Kosovo, koje se nalazi pod sankcijama EU, a posledica toga je izgubljenih na stotine miliona eura kapitalnih investicija. Samo još da dodam, da je Izborni panel za predstavke i žalbe, političkim partijama, uglavnom zbog jezika mrznje, do sada izrekao novčane kazne u iznosu od blizu 500 hiljada evra.
U ovakvoj atmosferi, da li političke stranke uspijevaju predstaviti svoje političke programe? Što nude svojim biračima?
Pa, veoma je interesantno da upravo vladajuća partija Samoopredeljenje Albina Kurtija izgleda nije spremna ušla u ovu predizbornu kampanju. U prve dve nedelje pred svojim simpatizerima nisu izneli ni reć o svojim planovima za naredne četiri godine, a nakon kritika, putem Javne RTK Kurti je u predstavljanju svog programa ponovio znatan broj tačaka koje se tiču obećanja od pre četiri godine. Za građane nije iznenađenje što je sada obećao da će izdvajanja za kupovinu oružja biti veća i da ce izgraditi fabriku municije.
Što obećavaju druge stranke?
Demokratski savez Kosova je svoj predizborni program pripremio pre više od godinu dana, a lider Lumir Abdidžiku doktor ekonomskih nauka, kandidat za premijera, obećao je znatno povećanje plata i penzija, 5 milijardi za kapitalne investicije, kao što je izgradnja modernog Kliničko univerzitetskog centra Kosova, zatim uvođenje celodnevnog boravka učenika u školama, čime bi se pružili uslovi za veću zaposlenost žena, završetak putne infrastrukture, izgradnje nove centrale na gas, kao i izgradnju sportskih i kulturnih objekata i ulaganje u turizam. Povećanje niskih plata i penzija, izgradnju elektroenergetskih kapaciteta, i reformu obrazovanja obećale su i druge partije. Bedri Hamza bivši guverner Centralne banke Kosova i ministar finansija, kandidat za premijera Demokratske partije Kosova na čijem je čelu Memlji Krasnići, obećao je 6 milijardi evra za kapitalne investicije, od čega milijardu i po za zdravstveni sistema Kosova. Hamza je obećao i osnivanje posebnog Fonda za osobe koje su ostale bez posla i koje bi 6 meseci primale 80 odsto od vrednosti poslednje plate. Ramuš Haradinaj, kandidat Alijanse za budućnost Kosova za premijera, koji je u koaliciji sa Fatmirom Ljimajem liderom Socijaldemokratske Inicijative, pored ostalog obećao je da će raditi na brzom učlanjenju Kosova u NATO. Novina ovih izbora je što će se za poslanike novog parlamentranog saziva takmičiti i Koalicija za porodicu koja okuplja 5 politickih partija i koja se zalaže za navodno tradicionalnu porodicu, pozivajući se i na verska uverenja, a protivi se pravima pre svega LGBT zajednice.
Sudeći po ovome što si rekla, političke stranke su se uglavnom fokusirale na rješavanje unutrašnjih problema i povećanje blagostanja građana. Ima li nešto što političke stranke ne psominju, a od važnosti je za ispunjenje brojnih obećanja, posebno ako se ima u vidu da je Kosovo pod sankcijama EU?
Da, na predizbornim skupovima sve partije izbegavaju da govore o predstojećim obavezama koje je na međunarodnom planu preuzelo Kosovo. Dakle, i ne pominju osnivanje Zajednice opština sa srpskom većinom, obavezi koju je prihvatilo Kosovo Briselskim sporazumom 2013 godine, a zatim i aneksom Ohridskog sporazuma koji je prihvatio Kurti. Ne govore o tome kakvi su im planovi da integrišu srpsku zajednicu u kosovsko društvo, kako popraviti odnose sa kosovskim Srbima, koji su potpuno narušeni zbog nepopularnih poteza koje je povlačio premijer Kurti tokom svog četvorogodišnjeg mandata, ili kako će sarađivati sa izabranim srpskim predstavnicima. Kako što je poznato, od 20 zagarantovanih mesta za manjinske zajednice, srpska ima 10 zagarantovanih mesta u kosovskom parlamentu i treba da ima i predstavnike u Vladi. Međutim, u medijskim debatama, predstavnici Samoopredeljenja govore da neće osnovati Zajednicu opština sa srpskom većinom, navodno zato što Ohridski sporazum nije potpisan, a predstavnici opozicije se nadaju da će uspeti da ubede posrednike i posebno SAD da je Aneks Ohridskog sporazuma, koji je potpisao Kurti, poguban za kosovski integritet i suverenitet te da če ponuditi novo rešenje.
Predstavnici kosovskih Srba već više od dvije godine nisu sudjelovali u centralnim i općinskim kosovskim institucijama na Sjeveru Kosova. Što se sada promenilo, zbog čega odluka baš sada da izađu na parlamentarne izbore? Pojasniće nam Branislav Krstić, novinar i analitičar političkih prilika na Kosovu.
Branislave, ovoga puta na izborima sudjeluje šest političkih stranaka kosovskih Srba. Da li postoji šansa da Srpska lista, koja je do sada dobivala sve izbore sa i preko 90 posto glasova birača, dobije konkurentnu partiju?
Sada imamo nekoliko novih momenata jer se pokazalo posle Banjske da je Srpska lista ustvari samo instrument u rukama zvaničnog Beograda i da Srpska lista svih ovih godina ustvari štiti sopstvene interese, odnosno interese kabineta predsednika Vučića. Takođe se pokazalo da posle svih ovih događanja, naročito posle Banjske, da je Srpska lista do te mere imala pasivnu ulogu da je jednostavno samo bila nemi posmatrač svega onoga što se događa i što dolazi iz Prištine. Naime, silovanje svih srpskih institucija na severu Kosova i institucija južno od reke Ibar događalo se gotovo jednom sedmično. Reagovanja Srpske liste su bila zakasnela, nedovoljno kvalitetna i utisak je kod lokalnog stanovništva da je Srpska lista ustvari na neki način bila prinuđena na takvo ponašanje kako bi sprečili kosovsko pravosuđe i kosovsku vladu da protiv njih budu pokrenute krivične prijave zbog obavljanja, kako to zvaničnici iz Prištine kažu, "nezakonskih radnji unutar paralelnih institucija". Ono što možemo da opišemo kao ambijent i atmosferu uoči sledećih izbora to je da se srpska zajednica nalazi u potpunoj političkoj kolektivnoj depresiji i da nije bilo dovoljno vremena da zajednica iznedri jake, kredibilne političke lidere iz redova opozicionih aktivista. Svakako to i nije bilo moguće jer je Srpska lista godinama imala podršku svih državnih institucija iz Beograda, računajući i Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije, što znači i različite službe koje su različitim vrstama pritisaka ubeđivali političke oponente Srpske liste da ne postoji niti jedna druga opcija i da svako suprotstavljanje tom takozvanom državnom projektu za Kosovo nije prihvatljivo za zvanični Beograd.
Kosovo je, posebno od dobijanja vizne liberalizacije prošle godine, napustio veliki broj ljudi, posebno mladih. Spominju li političke stranke neka rješenja kako da stanu na put ovoj emigraciji i učine Kosovo mjestom ugodnim za život?
Prema procenama i u odnosu preliminarne rezultate popisa stanovništva, Kosovo je napustilo preko 200 hiljada ljudi i mladih. Kurti obećava nastavak Platforme ”Super posao”, gde se prijavljeni mladi zapošljavaju po raznim kompanijama, a Vlada subvenioniše 264 euro za plate prvih šest meseci. Ipak ova ideja nije izgleda najbolje rešenje, jer se ne zna koliko je osoba ostalo da radi nakon završenih subvencija plata. Abdidžiku je obećao osnivanje Tehnološkog parka i Nacionalni centar za veštačku inteligenciju, odnosno obuku za 40 hiljada mladih, koji bi radili u kompanijama IT. Bedri Hamza obećava uskađivanje obrazovnih programa sa potrebama kosovske privrede, što znači da bi mladi po završetku profesionalnih škola odmah mogli da dobiju posao.
Spomenuli smo već dijasporu. Na prošlim parlamentanim izborima kosovska dijaspora je u velikom broju sudjelovala na izborima. Kako sada stoje stvari?
Prema Zakonu za opšte izbore, kosovski državljani koji rade u zapadnim zemljama glasaće u diplomatskih predstavništvima u Evropi i svetu, i putem pošte. 20, 399 državljana je registrovano za glasnje u diplomatskim predstavništvima, dok će 84 525 glasati putem pošte. U Nemačkoj će na primer kosovski državljani moći da glasaju u ambasadi u Berlinu i konzulatima u Frankfurtu, Minhenu, Štutgatu i Hamburgu.
Neizbezno pitanje je i kakvi se rezultati očekuju, koja bi stranka mogla dobiti najviše glasova odnosno da li se očekuju neke promene na političkoj sceni Kosova?
Za sada nema anketa koje bi mogle da budu kredibilne. Ono što se ipak očekuje je da vladajuća partija Samoopredeljenje dobije manje od 50 odsto glasova građana, kako ne bi sama vladala. Ono što je evidentno, opozicione partije su u predizbornoj kampanji uspele da povrate entuzijazam jednog dela razočaranih ili čak neopredeljenih građana, o čemu govore njihovi masovni predizborni skupovi. Za sada Demokratski savez Kosova Ljumira Abdidžiku i Alijansa za budućnost Kosova Ramuša Haradinaja kažu da nakon izbora neće učestvovati u eventulanoj koaliciji sa Pokretom Samoopredeljenje. U blažem tonu isto tvrdi i Demokratska partija Kosova. Za sada nema konkretne saradnje među opozicionim partijama, ali izjavljuju da će nakon izbora videti prvo koliko je ko dobio glasova, a zatim razgovarati o eventualnoj vladinoj koaliciji.
Izbornu kampanju na Kosovu prate i brojni nemački mediji, koji ocenjuju da premijer Aljbin Kurti i njegovo Samoopredjeljenje možda neće imati većinu dovoljnu da samostalno formira vladu. Srpska lista se vratila na izbore iako pod sve većom kritikom iz redova kosovskih Srba koji žele drugačije. Nove stranke kosovskih Srba smatraju da je i Srpska lista djelomično odgovorna za egzodus Srba s Kosova i sumnja se da se pojavljuje pokret koji više ne insistira na tome da Kosovo pripada Srbiji i čiji članovi žele da tamo žive trajno i kao građani Kosova.
O rezultatima parlamentarnih izbora na Kosovu govoricemo idućeg ponedeljka.