Plaža za sve? Novi pomorski zakon u Hrvatskoj COSMO bosanski/hrvatski/srpski 10.01.2024 27:25 Min. Verfügbar bis 09.01.2025 COSMO Von Maja Maric


Download Podcast

Plaža za sve? Novi pomorski zakon u Hrvatskoj

Stand: 10.01.2024, 17:52 Uhr

Maja Marić, Ivana Zrilić, Nada Pester

Hrvatska je nakon dvadeset godina dobila novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama. Ali zašto je ovaj zakon zanimljiv i nama "običnim" građanima? Zato što nema više ograđivanja i naplaćivanja plaža ili divlje gradnje duž obale. Uvode se posebni redari koji će paziti na pomorsko dobro, a koncesije ne mogu biti dulje od 5 godina. Jedni zakon hvale, drugi mu zamjeraju nedorečenosti. Maja Marić detaljnije o svemu u razgovorima s Ivanom Zrilić i Goranom Ražnjevićem, predsjednikom Uprave Ilirija.

Dok su prošlog ljeta mnogi uživali u kupanju i sunčanju na jadranskoj obali, Hrvatska je dobila novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama i to nakon dvadeset godina. Sada se očekuje provedba novog zakona ali i podzakonski akti koji bi trebali dodatno doraditi zakon od kojeg mnogi imaju velika očekivanja. Ivana Zrilić raspitala se što kaže struka, tko je zadovoljan a tko nije s novim zakonom te kako će se već izglasani zakon još dorađivati.

Brela, plaža

Brela, plaža

Ivana, koje su najvažnije izmjene koje donosi novi zakon?

Ovisi koga pitamo, ovaj zakon obuhvaća mnoge resore i djelatnosti. Novi zakon o pomorskom dobru donosi niz novosti, najveća je promjena postupka davanja koncesija te da se koncesija na zahtjev za gospodarsko korištenje pomorskog dobra može dati na najdulje pet godina.

Novim se zakonom ukidaju koncesijska odobrenja i uvode dozvole koje daje općinsko ili gradsko vijeće na temelju javnog natječaja. Osniva se ustanova za upravljanje pomorskim dobrom, te stručni savjet za planiranje i gradnju na pomorskom dobru, uvodi se pojam ekološke štete i odgovornosti za nju.

Novi Zakon će prije svega zaustaviti nelegalnu gradnju i uzurpaciju obale te pružiti kvalitetnu mogućnost razvoja gospodarstva na obali kaže državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Josip Bilaver koji je zadovoljan s novim zakonom, ujedno je najavio kako će se novi Zakon poboljšati donošenjem uredbi i pravilnika što bi se trebalo dogoditi u godini koja je pred nama.

Što se tiče gradnje, Vlada će donijeti sveobuhvatnu Uredbu o građenju na pomorskom dobru, kojom će prestati važiti postojeći Pravilnik o jednostavnim građevinama. Onemogućit će se prvenstveno devastacija okoliša, a od investitora će se tražiti da svoje građevine usklade sa lokalnim urbanim izgledom i krajolikom.

Tradicionalno novogodišnje kupanje u moru u Opatiji

Tradicionalno novogodišnje kupanje u moru u Opatiji

Pravilnik o upravljanju i građenju na pomorskom dobru će jedinicama lokalne samouprave definirati mogućnost izdavanja dozvola i koncesija poduzetnicima, a u veljači i ožujku očekuju se prvi natječaji za dozvole na pomorskom dobru.

Što kažu lokalni dužnosnici, oni će, čini se imati, veće ovlasti kada je riječ o Pravilniku o upravljanju i građenju na pomorskom dobru ?

Tako je, nova zakonska regulativa jedinicama lokalne samouprave donosi znatno veću odgovornosti, također i prihode, u svakom slučaju oni poručuju da je pred njima određeni period prilagodbe. Državni tajnik Josip Bilaver poslao je umirujuću poruku da sve ide svojim tijekom i na vrijeme te će se svi zainteresirani investitori moći na vrijeme pripremiti za nadolazeću turističku sezonu.

Ima li nezadovoljnih ili je ovaj zakon svima po volji?

Ima nezadovoljnih. Rekla bih da su najglasniji predstavnici luka i brodogradilišta.

Filip Rogošić, predsjednik Luke Split, d. d. i predsjednik Udruženja luka i brodara pri Hrvatskoj gospodarskoj komori  izjavio je da većina njihovih primjedbi na prijedlog zakona, pogotovo one koje se tiču koncesije, nije uvažena, također je nezadovoljan zbog toga što je, kako je rekao, puno toga ostalo nejasno. Rečeno je da će se puno toga rješavati kroz naknadne uredbe, ali predsjednik Udruženja luka i brodara pri HGK smatra da zakon mora biti egzaktan, a ne se oslanjati na dodatne uredbe. Pojasnio je kako koncesionare, konkretno Luke Zadar, Split, Ploče i Šibenik to zanima zbog dugoročnih ulaganja i isplativosti uloženog u odnosu na trajanje koncesije. Logično bi bilo prestati s ulaganjima nekoliko godina pred sam istek koncesija kako bi amortizirali uloženo, ali to dugoročno nije dobro za nas niti za industriju u cjelini – poručuje Filip Rogošić u ime Udruženja luka.

Brodogradilište Uljanik u Puli

Državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Josip Bilaver poručio je da je poznato da nisu svi zadovoljni s balansom između ulaganja, odnosno priznavanja troškova ili obeštećenja za buduća ulaganja, ali da će zakonodavac ostavili mogućnost produljenja roka trajanja koncesija, naročito ako se na nekom području promijenila regulativa i zahtjeva nove investicije.

Što je tu zapravo sporno s ulaganjima?

Sporno je to što koncesionari ne mogu ulagati onoliko koliko žele ili smatraju da je potrebno. Tu postoji ograničenje, koje po njima nikako nije u redu. Konkretno, oni mogu uložiti samo 50 posto od prvotno procjenjene vrijednosti.

Također može se govoriti o ekologiji i održivosti, koja je nužna ali nikako nije jeftina, naprotiv, ali to je tema za sebe. Koncesionari smatraju da se na neki način kažnjavaju oni koji ulažu i žele ponuditi bolje uvjete na tržištu.

Ekologija je važan aspekt novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Kako pomiriti skupa ulaganja u održivost i profit? Može li se to uopće?

Razgovarala sam sa stručnjacima između ostalog sa izv. prof. dr. sc. Lavom Bavčevićem sa Sveučilišta u Zadru s Odjela za ekologiju agronomiju i akvakulturu. Profesor Bavčević smatra da se zapravo zakonom ne može predvidjeti sve ili je preskupo. Neki rezime bi bio sljedeći: mi jesmo kreativni ali resursi se troše, zakon se može unaprijediti što kvalitetnijim reguliranjem ugovora s korisnikom koncesije, koncesijska odobrenja moraju biti precizna i poželjno je što preciznija u ugovorima. Također professor Bavčević smatra da su važne inspekcije i kazne. Eto, to su poruke vezane za ekologiju.

Marina u Kvarnerskom zalivu

Za kraj napomenimo da će uskoro biti sagrađena nova najsuvremenija ACI marina Rijeka vrijedna 50 milijuna eura koja bi trebala biti najekološkija na Mediteranu. Hoće li to biti pravi i kvalitetan odgovor na održivi turizam kojeg su svima puna usta, vidjet ćemo. Marina bi prve goste trebala primiti 2025. godine.

Novi zakon predviđa osnivanje “ustanove za upravljanje pomorskim dobrom”, čiju nadležnost i organizaciju uređuje Vlada, ali taj zakon treba donijeti tek u roku od dvije godine. Time bi se trebalo olakšati izdavanje suglasnosti na planove uređenja prostora. Međutim, kako navode mnogi kritičari, izmedju ostalog i Faktograf.hr, ostaje neriješeno pitanje Nacionalnog morskog prostornog plana - i zašto ga Hrvatska i dalje nema? Tim planom definira se korištenje obalnog i morskog prostora te je jedan od preduvjeta za donošenje zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Ili kao što ste mogli čuti od našeg gosta Gorana Ražnjevića - može se pokušati i obrnutim redoslijedom, a to je da ovim zakonom dođemo do Nacionalnog morskog prostornog plana. Prema Direktivi o morskom prostornom planiranju Europskog parlamenta i vijeća iz 2014. godine, donošenje Nacionalnog morskog prostornog plana obveza je svake europske obalne države. Hrvatska je morski prostorni plan trebala donijeti do ožujka 2021. godine, ali nije – Hrvatska je i dalje obalna država bez obalnog plana. Ali s novim zakonom što je možda ipak prvi korak i pozitivnom smjeru.