Hoće li Dodik ovog puta ići do kraja?. COSMO bosanski/hrvatski/srpski. 10.03.2025. 27:02 Min.. Verfügbar bis 10.03.2026. COSMO. Von Nenad Kreizer.
Hoće li Dodik ovog puta ići do kraja?
Stand: 10.03.2025, 17:55 Uhr
Nenad Kreizer, Dragan Maksimović, Boris Rabrenović
Najnovija kriza u Bosni i Hercegovini nastupila je nakon presude Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske. Nakon toga su uslijedile protumjere koje su shvaćene kao pokušaj državnog udara. Je li trenutačna eskalacija u BiH prolazne naravi kao i mnoge dosadašnje krize u ovoj zemlji? Nenad Kreizer razgovara s reporterom Draganom Maksimovićem i analitičarkom Tanjom Topić o prirodi i dubini krize te pitanjem kako bi se ona mogla okončati.
Nakon prvostupanjske presude predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, kojom je 26.2. osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja, politička kriza u Bosni i Hercegovini je ponovno eskalirala. Prvo je vladajuća koalicija okupljena oko Dodikovog SNSD-a usvojila zakone kojima se zabranjuje primjena odluka državnih pravosudnih organa na entitetskoj razini, kao i djelovanje pripadnika državne policije na teritoriji Republike Srpske. U međuvremenu je Tužiteljstvo BiH otvorilo predmet u kojem se dužnosnici RS terete za državni udar. Istovremeno, iako se Dodik nadao drugačijoj reakciji administracije Donalda Trumpa, hladan tuš došao je od američkog državnog sekretara Marka Rubia koji je jasno osudio ponašanje Banja Luke.
Milorad Dodik
U međuvremenu je povećan i broj vojnika Eufora na terenu što je, kako je naglasio visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt, samo signal građanima da će međunarodna zajednica spriječiti bilo kakvu eskalaciju.
I inače je Schmid u intervjuu koji je dao za njemački javni servis Deutschlandfunk, pokušavao umanjiti težinu aktualnih događaja u BiH nazivajući ih samo još jednim pokušajem Milorada Dodika da okuša svoju sreću i pokuša RS odvojiti od Bosne i Hercegovine.
Je li situacija zaista tako benigna ili se ovaj put radi o istinskoj krizi koja bi mogla ugroziti državne temelje Bosne i Hercegovine? S kolegom Draganom Maksimovićem, koji nam se javlja iz Banja Luke, analiziramo kako je došlo do aktualne eskalacije.
Dragane, kako je krenula ova posljednja eskalacija?
Odmah nakon presude, ona je u političkom smislu odbačena i najavljena je oštra politička borba protiv kako je to najavljeno iz Banjaluke, neustavnih institucija Bosne i Hercegovine, prvenstveno Suda i Tužilaštva BiH, a onda i Državne agencije za istrage i zaštitu – SIPA, koja je praktično krovna policijska agencija na nivou države i koja sprovodi naredbe državnog tužilaštva. Tako je Narodna skupština RS odmah na dnevni red stavila zakone koji se odnose na nesprovođenje odluka Suda i Tužilaštva BiH, ali kojima se zabranjuje djelovanje SIPA na teritoriji RS. Skupština je zakone ekspresno usvojila, ali da bi oni stupili na snagu bilo je potrebno da da ih potvrdi Vijeće naroda, praktično drugi dom. U ovom postupku svaki od tri naroda može da stavi veto na bilo koji zakon i da pokrene pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa i u tom slučaju zadnju riječ ima entitetski Ustavni sud. S obzirom da je taj sud većinu dosadašnjih zahtjeva Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda odbacio, ovoga puta Bošnjaci nisu htjeli da stavljaju veto, nakon čega je Dodik potpisao ukaze na zakone koji su drugog dana stupili na snagu.
„Vjerujem da smo uradili jedan važan posao za RS. Onaj koji je prekretnica za vraćanje našeg subjektiviteta. Uvjeren sam da u novoj konstalaciji odnosa na globalnom nivou, da i SAD i drugi veliki igrači više neće pružati podršku stvaranju nemogućih država i stvaranu vještačkih nacija. Pozivamo ljude u čitavoj BiH da ostanu mirni i stabilni. Pozivam te razjarene donosioce odluka u Federaciji da ostanu mirni i ne šalju nikoga u RS. Nemojte nam slati više ni dopise po ovim pitanjima, nemojte nam pogotovo slati ljude, nemojte ljude izlagati bilo čemu. Mi ćemo ostati uporni da izgradimo svoj subjektivitet onako kako nam je Ustav dao“.
Miting podrške Miloradu Dodiku
Šta se dalje dešavalo, da li se sud oglasio?
Upravo je puštanje ovih zakona od strane Bošnjaka u RS, omogućilo da se procedura ubrza i zakoni što prije stupe na snagu, kako bi se stvorili uslovi za apelaciju Ustavnom sudu BiH, što je već bilo pripremljeno od strane bošnjačkog člana Predsjedništva Denisa Bećirovića i još nekoliko poslanika u Parlamentu BiH. Sud je nakon toga već narednog dana, u petak, donio privremenu mjeru kojom se zabranjuje primjena zakona donesenih u Narodnoj skupštini RS.
Dakle, sa jedne strane imamo zabranu suda na zakone kojima se praktično odbija primjena tih istih zakona na teritoriji RS. Primjenjuju li se ti zakoni ili ne?
Tu sada dolazimo do tog stanja neizvjesnosti u BiH, jer zaista imamo odluku suda koji ne dozvoljava primjenu zakona u kojima piše nećemo poštovati odluke suda na teritoriji RS. Takođe, u tim zakonima se propisuju i kazne za sve zaposlene u ovim državnim institucijama koji su iz Republike Srpske, koji ne budu poštovali te odluke, pa se tako u petak, prije ove odluke Ustavnog suda BiH odigravala prava mala drama u Regionalnoj kancelariji SIPA, u Banjaluci. Iako ništa od toga nije potvrđeno iz SIPA, zaposleni u ovoj kancelariji napustili su na nekoliko časova ove kancelarije, navodno, nakon što je stigao usmeni zahtjev da zaposleni napuste sjedište SIPA u Banjaluci. Sve se smirilo na kraju dana, ali nema jasnih odluka da će vlasti u RS odustati od ove namjere.
Srpska policija obezbeđuje prilaze Banja Luci dok traje miting podrške Miloradu Dodiku, 26.02.2025.
Narednih dana bi se moglo rješavati pitanje neprimjenjivanja odluka Suda i Tužilaštva.
Što se tiče pitanja neprimjenjivanja odluka Suda i Tužilaštva, ono bi se moglo rješavati u narednim danima, s obzirom je Dodik, zajedno sa predsjednikom Narodne skupštine RS i vlade ovog entiteta, dobio poziv Tužilaštva BiH na saslušanje, zbog kako je potvrdio sam Dodik, napada na ustavni poredak BiH. Član Predsjedništva Denis Bećirović, je pored apelacije zatražio pomoć međunarodne zajednice upozorivši na opasne namjere Dodika.
„Ovdje je riječ o pojedincu koji je umislio da je on i narod i entitet. Svako ko nasrne na državu mora znati da će država snažno odgovoriti. Svi koji krše zakone snosiće posljedice. Pozivam sve ljude da ne nasjedaju na podvale i provokacije. Moramo djelovati racionalno, prisebno, staloženo i odlučno“, rekao je Bećirović.
O situaciji u BiH govorili smo s novinarkom i političkom analitičarkom Tanjom Topić iz Banje Luke koja smatra da je aktualno stanje plod događaja na međunarodnom planu.
Tanja, vidimo da je kriza u Bosni i Hercegovini dobila najjače obrise u zadnjih 30 godina. Sada je pitanje na koji način izići iz toga i s kakvim posljedicama. Kako gledate na potez vlasti u Banja Luci nakon presude i usvajanje ovih zakona u Narodnoj skupštini kojima je praktički izvršen državni udar?
Neposredno prije donošenja presude zvaničnici iz Republike Srpske su prijetili da će to biti kraj Bosne i Hercegovine, a nakon donošenja presude oni su zapravo stali u odbranu, citiram, Ustava Bosne i Hercegovine i zahtijevali povratak na izvorni Dayton, što samo oni razumiju šta je. Donijeli su, dakle, tri, odnosno četiri zakona ili tri zakona koja predstavljaju praktično državni udar. Mislim da su oni situaciju procijenili na taj način da su se za tu akciju stvorile povoljne okolnosti, čak su ih nazvali povoljnim istorijskim trenutkom gdje se slažu neke nove geopolitičke karte u svijetu, što će olakšati poziciju Republike Srpske, tako da su onda istrajali na državnom udaru, smatrajući da su potpuno u pravu, da oni samo štite Republiku Srpsku. Jer, opet se vraćam na presudu, rekli su da je presuda Miloradu Dodiku presuda cijelom srpskom narodu i Republici Srpskoj.
Iako je rukovodstvo na čelu s Dodikom, spomenuli ste te nove međunarodne odnose, polagalo nade u novu američku administraciju, to se, barem prema direktnom odgovoru američkog državnog tajnika, dakle ministra vanjskih poslova, Marca Rubija nije dogodilo. Mislite li da se radi o neznanju Banje Luke, neupućenosti ili je ovo jasno "ne" Dodiku?
Oboje je vrlo jasno "ne" Dodiku i mislim da je ta vijest koja je došla iz Sjedinjenih Američkih Država bila šokantna. Mislim da se zadnjih nekoliko mjeseci stvarala atmosfera da rukovodstvo Republike Srpske ima podršku nove administracije u Sjedinjenim Američkim Državama, pa čak smo vidjeli i proslavu Trumpove pobjede. A onda, nakon tog šokantnog tvita državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država, počele su se praviti različite konstrukcije, davati objašnjenja kako državni sekretar nije dobro informiran, kako su to ostaci Bajdenove administracije.
Koji su uopšte mehanizmi državnih institucija u svemu tome u ovom trenutku?
Dodik je već najavio da se neće odazvati pozivu i ponovio da ne priznaje pravosudni sistem BiH. Ono što je zanimljivo je da svi stidljivo komentarišu mogući rasplet događaja jer je nezahvalno prognozirati bilo šta u ovim političkim okolnostima. Prvo, Tužilaštvo će vjerovatno još jednom ili dva puta pozvati na saslušanje, a nakon toga se otvara mogućnost za izdavanje naredbe za privođenje. To privođenje bi po zakonu trebalo da izvrši SIPA, ali mnogi smatraju da Državna agencija za istrage i zaštitu za to nema kapacitet i da bi zbog ovih zakona koji su usvojeni, moglo doći do sukoba između pripadnika SIPA i policije Republike Srpske. Dakle, na rasplet oko ovog pitanja bi se moglo čekati još neko vrijeme. Treba reći i da ističe rok do kada odbrana Milorada Dodika mora da podnese žalbu na prvostepenu presudu, ali se ne zna da li će to učiniti. Dodik je najavio da se neće žaliti, a ukoliko zaista ne bude uložena žalba, presuda će postati pravosnažna. Mada je teško očekivati da advokatski tim neće reagovati žalbom.
Milorad Dodik okružen novinarima
Dodik je u više navrata spomenuo da opravdanje ovakvih poteza vidi u novim globalnim odnosima i podršci SAD-a, kako smo čuli maloprije u izjavi. Čini se da to baš i nije tako.
Upravo je suprotno. Moramo ovdje da podsjetimo da je kompletan politički vrh RS pod američkim sankcijama i da se slamka spasa tražila u dolasku Donalda Trampa i nove administracije na čelo SAD-a. Čak je i bivši gradonačelnik Njujorka Rudi Đulijani boravio u Banjaluci i obratio se na mitingu podrške nakon presude Dodiku, ali je to lobiranje kako sada stvari stoje bilo promašena investicija. Ne samo da su se Amerikanci oglasili po ovom pitanju, nego je američki državni sekretar Marko Rubio izašao pomalo iz diplomatskog okvira, napisavši na društvenoj mreži Iks, da „djelovanje predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika podriva institucije Bosne i Hercegovine i ugrožava njenu sigurnost i stabilnost“, te pozvao partnere u regionu da se pridruže SAD u suprotstavljanju ovom opasnom i destabilizirajućem ponašanju. Evo šta na reakciju američkog državnog sekretara kaže Milorad Dodik i šef Bh diplomatije Elmedin Konaković.
„Trampovi ljudi nisu ušli u sve pore pa vjerujem da nisu tako došli ni u Stejt dipartment. Drago mi je da Rubio zna za mene, za ime i prezime Milorad Dodik. To je fino. Čak i ako negativno priča, treba da godi. U svakom slučaju, niz grešaka tu ima. Gospodin državni sekretar nema vremena, i ja to razumijem, da se uputi u pojedinosti. Zabrinutost oko pozicije BiH je nešto što smo slušali i od Bajdenove administracije“.
Čuli smo Dodika, pošlušajmo i izjavu šefa Bh diplomatije Elmedina Konakovića.
„Ovo je direktna poruka i Vučiću i Orbanu i najdirektnija poruka Miloradu Dodiku. Sušti-na je da napokon svi ljudi mogu shvatiti, pa i oni koji su mislili da Dodik govori neku istinu, da je Dodik problem. Nije problem neka geopolitička promjena. Dodik ruši sistem u kojem živi, Dodik ruši Ustavni sud, Dodik najavljuje secesiju desetak godina samo što je sada prvi put dobio direktan sudar sa oponentima na drugoj strani političke scene“.
Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Christian Schmidt
Dragane, kakvih još reakcija, je li reagovao i Ured visokog predstavnika?
Nakon reakcije Rubia, počele su se nizati reakcije i drugih zvaničnika koji su redom osudili poteze iz RS. Zanimljivo je da je OHR, koji je da se prisjetimo nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH, kojim se omogućava procesuiranje izabranih funkcionera, ostao po strani ovaj put i prepustio domaćim institucijama da riješe ovu političku krizu.
Nakon ove političke krize i namjere vlasti u Banjaluci da jednostrano povuku poteze koji se odnose na Sud, Tužilaštvo i SIPA-u, koji su uspostavljeni u Parlamentu BiH uz saglasnost svih naroda, otvorilo se i pitanje Brčko distrikta. Po čemu je ono specifično.
Brčko distrikt jeste u ovom trenutku najznačajnija tačka jer je Konačnom o dlukom Arbitražnog tribunala iz 1999. godine distrikt formiran kao jedinica u BiH, sa jednakim nadležnostima RS i Federacije. Ovog vikenda je distrikt obilježio 25 godina od uspostavljanja, a sve su glasniji zahtjevi da se pokrene pitanje pred tribunalom kako bi se distrikt dodijelio Federaciji. To se navodi i u Konačnoj odluci za Brčko, da ukoliko jedna od strana bude narušavala ustavni poredak BiH, da tribunal može Brčko da dodijeli pod punu kontrolu Federacije. Time bi, što je možda i najbitnija stvar u cijeloj toj priči, Republika Srpska bila podijeljena na dva dijela, jer je i Dejtonskim sporazumom upravo to bila namjera, da se teritorija distrikta ne daje ni pod čiju potpunu kontrolu, posebno ne RS, kako bi se spriječio teritorijalni kontinuitet i preduprijedili potezi kao što je secesija.
Generalni sekretar NATO Mark Rutte i predstavnica Republike Srpske u tročlanom predsedništvu BiH Željka Cvijanović
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute boravi danas i sutra u BiH i Kosovu, šta se može očekivati od te posjete i kakva je reakcija međunarodnih vojnih snaga u BiH na ovu krizu.
Da, Mark Rute je danas u BiH i mnogi očekuju razgovore o tom bezbjednosnom aspektu. Iz Sarajeva su u nekoliko navrata tražili da se snage NATO-a i EUFOR-a dodatno rasporede širom BiH, iako je već vidljivo njihovo prisustvo u okviru misije Altea. EUFOR je najavio da će u narednim danima uputiti dodatnih 400 vojnika, koji bi svojim prisustvom trebali garantovati bezbjednost svih građana, iako niko u ovom trenutku ne vjeruje da bi do bilo kakve eskalacije sukoba moglo doći jer za to ne postoje logističke pretpostavke. Ove sedmice očekuje se dodatni kontigent vojnika kao preventivna mjera s ciljem očuvanja stabilnosti i bezbjednosti. Prema dosadašnjim informacijama, među njima će biti vojnici iz Rumunije, Bugarske i Slovenije.
