Što za Crnu Goru znači politički razlaz Milatovića i Spajića? COSMO bosanski/hrvatski/srpski 04.03.2024 25:03 Min. Verfügbar bis 04.03.2025 COSMO Von Maja Maric


Download Podcast

Što za Crnu Goru znači politički razlaz Milatovića i Spajića? 

Stand: 04.03.2024, 17:51 Uhr

Maja Marić, Vesna Rajković, Boris Rabrenović

Predsjednik Crne Gore i potpredsjednik Pokreta Evropa sad, Jakov Milatović, podnio je ostavku na sve stranačke funkcije. Iako odluka nije iznenadila mnoge analitičare, ipak sa sobom povlači mnoga pitanja – hoće li predsjednik sada formirati novu stranku, može li premijer sam voditi Crnu Goru ka EU, otvara li ova situacija vrata proruskoj koaliciji i što se krije iza posjete Milorada Dodika Podgorici? Odgovore donosi Maja Marić s kolegicom Vesnom Rajković i analitičarem Zoranom Radulovićem.

Do razlaza Milatovića i Spajića došlo je za manje od četiri mjeseca od formiranja Vlade i nakon svega dvadesetak mjeseci od kada su zajedno osnovali Pokret Evropa Sad (PES). O tome što za Crnu Goru znači razlaz dvojice ključnih političkih ličnosti i što je "kap koja je prelila čašu", razgovaram sa našom suradnicom iz Podgorice Vesnom Rajković.

Jakov Milatović i Milojko Spajić

Jakov Milatović i Milojko Spajić

Vesna, da li je ova odluka predsjednika Milatovića iznenadjenje?

Milatović je saopštio da daje ostavku na sve stranačke funkcije nezadovoljan "načinom rada i vrijednostima" Pokreta Evropa sad. Iz PES-a su odmah reagovali i rekli da je dobro što ih napušta, "kako društvo ne bi trpjelo zbog ličnih nezadovoljstava". Tvrde i da su mu namjere bile da opstruira rad Vlade i stranke.

Ova odluka nije iznanadila poznavaoce političkih prilika u Crnoj Gori jer je više nego vidljiva netrpeljivost između dve ključne osobe u državi. I Spajić i MIlatović su do smjene Demokratske partije socijalista (DPS) 2020. bili javnosti nepoznati ali su u medjuvremu ostvarili meteorski politički uspon. Prvo su bili  ministri finansija i ekonomije u Vladi Zdravka Krivokapića, nakon čega su formirali Pokret Evropa sad a na istoimenom programu, koji je doveo do povećanja plata i penzija, dobili ogromnu podršku gradjana.

Od kada traje sukob Milatovića i Spajića?

Bilo je prethodnih mjeseci dosta pitanja oko kojih Milatović i Spajić nijesu bili saglasni. Milatović je koristio svaku priliku da sa pozicije predsjednika kritikuje rad Vlade. Jedna od kritika je bila da Spajić ignoriše dijalog o popunjavanju diplomatske mreže .Uz to ga je kritikovao oko predloga budžeta za 2024., potom je vratio tri Vladina predloga zakona na ponovno odlučivanje u Skupštini i podržao prosvjetne radnike koji su protestovali protiv Vlade.

Jakov Milatović

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović

Ipak, sukob se pokušavao prikriti uz obrazloženje da je za svaku stranku važno da ima različitih mišljenja te da to govori o stepenu demokratije. Sada je Milatović javno priznao da odavno nema patrijske kontakte sa Spajićem. Lično Spajić se pak o napuštanju Milatovića nije javno ni oglasio.

Što politički razlaz osnivača Pokreta Europa sad znači za Crnu Goru kao i zašto je do njega došlo pojasnio nam je i novinar i analitičar, Zoran Radulović.

Sigurno je Milanović koji je povukao taj potez imao razloga zašto je uradio to baš sad i zašto je to uradio na način na koji je uradio, a koji je za crnogorske prilike iznenađujući ili u najmanju ruku rijetko nedramatičan. Znači, tu nema nekih teških riječi, tu nema optužbi i pikanterija iz privatnog života. Hoću da kažem da oni ovim razlazom nijesu zatvorili vrata za neku buduću suradnju. Naprotiv, možda su ih upravo otvorili na način što će se obraćati djelimično različitom biračkom tijelu i tako neke svoje vrline dovesti do izražaja i skupa pokriti veći prostor nego što je to do sada činila njihova partija, odnosno Pokret Evropa sad.

Postavlja se pitanje ima li premijer Milojko Spajić sada političke snage da povede Crnu Goru ka Europskoj uniji. Jer, vidjeli smo snažnu podršku i europskog komesara Crnoj Gori.

Nitko pojedinačno nema snage da povede nekoga ka Europskoj uniji. Ali, recimo i jedan i drugi, a našlo bi se na ovdašnjoj političkoj sceni još takmaca kojima su puna usta Europske unije i potrebe da se to približavanje koje je inače rekordno sporo, makar malo ubrza i da se ta priča vodi ka nekom očekivanom srećnom kraju, makar to bilo za 6-8-10 godina ili koje su već projekcije kojeg dana na snazi. Ne može on to uraditi sam ne može to uraditi Spajić sam, ali i sami i skupa mogu pomalo, ali valjalo bi da to bude dosljedno mijenjati politički ambijent koji nas je zaglavio. Gdje smo zaglavljeni gdje pričaju o Europskoj uniji i o svakoj drugoj budućnosti zaglibljena u nekakvim stalnim sukobima, vjerskim, nacionalnim, oko stvari koje su se dešavale 30, 70 ili 100-150 godina iza nas.

A sad cijela ta politička snaga prema Europskoj uniji ima veze i u kontekstu najavljene rekonstrukcije i ulaska proruske koalicije Za budućnost Crne Gore u Vladu. Što vi kažete na to?

Ono je najavljeno. Partnerstvo s koalicijom Za budućnost Crne Gore koju i u Crnoj Gori i u regionu i u Europi doživljavaju kao izrazito prorusku je verifikovano sporazumom o postizbornoj saradnji. Njime je najavljeno da će oni naći svoje mjesto u Vladi najkasnije do usvajanja budžeta za narednu godinu. Znači negdje do decembra, a moguće i ranije.

Šta je, medjutim, kap koja je prelila čašu?

Posljednji sukob najbolje se vidi na polju sektora bezbjednosti. Tako recimo Milatović je mnogo bliži Demokratama Alekse Bečića i URA-i bivšeg premijera Dritana Abazovića nego ljudima bliskim Spajiću. Oni medjusobno iznose teške optužbe na račun veza sa mafijom i korucijom a neke od tih optužbi izviđa Tužilaštvo. Suština sukoba je oko toga čiji će ljudi kontrolisati bezbjednosni sektor.

Dakle, Milatović je politički značajno bliži Demokratama i URA nego Pokretu Evropa sad koji je osnovao tako da njegova ostavka nije bila iznenadjenje.

Vlada je kasno sinoć na elektronskoj sjednici smijenila direktora policije Zorana Brđanina. To je njegova treća smjena jer ga je Sud već dva puta vraćao na tu funkciju. Šta to znači, tko sada kontrolira sigurnosni sektor?

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović

Premijer Spajić se očigledno suočio s ultimatumom Demokrata Alekse Bečića da će napustiti Vladu ukoliko, Zoran Brđanin ne bude smijenjen sa mjesta direktora Uprave policije. Mediji navode da je da je premijer prihvatio prijedlog Demokrata, računajući da će do 12. marta, do kada će Brđanin obavljati funkciju direktora policije, on izaći kao pobjednik iz sukoba oko bezbjednosnog sektora i odrediti budućeg direktora Uprave policije. Pravnici međutim tvrde ne postoji zakonski osnov za smjenu Brđanina na način kako je to uradila Vlada. Brđanina je i prethodna Vlada Dritana Abazovića već dva puta smjenjivala ali se odlukom suda vraćao na tu funkciju.

Da li predsjednik Crne Gore Jakov Milatović planira formiranje nove stranke?

On kaže da za sada ne, te da je posvećen funkciji predsjednika države. Ipak, uveliko se spekuliše da on sprema formiranje nove stranke te da u tome ima podršku zvaničnog Beograda i njegovih resursa u Crnoj Gori, Srpske pravoslavne crkve (SPC) i velikog broja medija. Očekivati je stvaranje bloka koji bi činili URA, Demokrate i Milatovićevi podržavaoci.

Premijer Crne Gore Milojko Spajić

Premijer Crne Gore Milojko Spajić

Ima li premijer Spajić podršku unutar 'Pokreta Evropa Sad' (PES)?

Za sada ima podršku poslaničkog kluba, ali pojedini lokalni funkcioneri napuštaju Pokret. Ne zna koliko bi ih moglo otići kod Milatovića u ovom trenutku.

Može li Milatović destabilizovati Vladu i put Crne Gore ka EU? Vidjeli smo i tokom prošlonedeljne posjete evropskog komesara za proširenje Oliver Varheji (Varhelyi)  da EU pruža snažnu podršku Crnoj Gori?

Sigurno je da će biti otežano funkcionisanje Vlade i najviših državnih institucija ako su premijer i predsjednik u lošim odnosima. Da podsjetimo da Vladu čine PES, Demokrate, prosrpska Socijalistička narodna partija SNP i albanske nacionalne partije, dok stranke koje pretenduju da uđu u rekonstruisanu Vladu su prosrpske i proruske stranke koje predvode Andrija Mandić i Milan Knežević okupljene u koaliciju Za budućnost Crne Gore.

Andrija Mandić i Milan Knežević

Andrija Mandić i Milan Knežević

Sigurno je da će mnogi politički subjekti pokušati da profitiraju na situaciji u kojoj je Spajić oslabljen i opterećen unutrašnjim problemima. U tom smislu se očekuje jačanje desnih I radikalnih političkih stranaka posebno proruskih stranaka Za budućnost Crne Gore (bivšeg Demokratskog fronta (DF)) koje treba da udju u rekonstuisanu Vladu.

Kada bi Vlada trebalo da bude rekonstruisana?

Na osnovu Sporazuma koji je potpisan prilikom formiranja vlade do kraja godine. Očekuje se medjutim da bude prije, možda već na proljeće, iako Spajić kada ga pitaju kaže da ima mnogo važnijih pitanja nego što je rekonstrukcija, posebno ekonomska.

U dijelu javnosti se ocjenjuje da parlamentarnom većinom upravlja lider proruske koalicije i predsjednik parlamenta Andrija Mandić. On je prošle nedelje primio i predsjednika bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorada Dodika a posjeta je realizovana bez znanja premijera i predsjednika?

Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik

Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik

Da, ni Spajić ni Milatović nijesu zvanično bili obaviješteni o posjeti. Dodik je u sred crnogorskog parlamenta kazao da je da je "srpski svet" fenomenalna ideja i rekao da nije znao da je baš taj dan godišnjica zločinima u Štrpcima. Taj dan je bila 31 godina od otmice putnika iz voza u mjestu Štrpci (BiH), kada su pripadnici Vojske Republike Srpske iz voza koji je saobraćao na relaciji Beograd–Bar izveli i ubili 20 putnika nesrpske nacionalnosti. Dodik je Mandiću dostavio predlog sporazuma o specijalnim vezama, dok je šef parlamenta rekao da će otvoriti dijalog sa predstavnicima vlasti i opozicijom o tom pitanju.

Dio crnogorske javnosti je oštro reagovao, tokom posjete su bili organizovani protesti, opoziciona Demokratska patrija socijalista (DPS) je najavila inicijativu za smjenu Mandića. Čak je i MIlatović kazao da je posjeta Dodika “čudno” organizovana.

Mandić medjutim tvrdi da mu je bila čast da ugosti Dodika a inicijativa DPS-a, sudeći po dosadašnjim reakcijama, neće imati podršku. Tako da Mandić zaista ima snažan uticaj na parlamentarnu većinu iako ima podršku oko 15 odsto gradjana na izborima.

I za kraj Vesna, da li se već govori o mogućim vanrednim parlamentarnim izborima u Crnoj Gori?

Pojedini analitičari smatraju da je cilj Milatovića da što prije budu održani vanredni izbori te da on bude neformalni lider opozicije. Sve će medjutim zavisiti od toga kako će Spajić riješiti ovu političku krizu jer bez obzira što pokazuje veliko političko neiskustvo on ima veliki koalicioni kapacitet I to mu je ključna prednost. Sve stranke, uključujići i DPS ga vide kao poželjnog partnera.