Regija ujedinjena u bojkotu velikih trgovinskih lanaca. COSMO bosanski/hrvatski/srpski. 17.02.2025. 24:22 Min.. Verfügbar bis 17.02.2026. COSMO. Von Boris Rabrenovic.
Regija ujedinjena u bojkotu velikih trgovinskih lanaca
Stand: 17.02.2025, 17:54 Uhr
Boris Rabrenović, Ivana Zrilić, Nada Pester
Skuplje nego u Nemačkoj!!! Potrošači u Hrvatskoj su frustrirani rastom cena. Održan je niz bojkota supermarketa, koje su podržala društva za zaštitu potrošača, sindikati, političke stranke, pa čak i ministar privrede. Bojkot se proširio i na više zemalja u susedstvu. Da li su bojkoti doneli željene rezultate? Šta će dalje biti sa inflacijom i rastom cena? Boris Rabrenović razgovara sa koleginicom Ivanom Zrilić i doktorom ekonomskih nauka i bivšim ministrom privrede Hrvatske Ljubom Jurčićem.
Cene u Hrvatskoj u poslednje vreme neprestano rastu i potrošači su odlučuli da nešto preduzmu kako bi pokazali nezadovoljstvo, ali i kako bi se to zaustavilo i kako bi svojom reakcijom izazvali promene na tržištu. Bojkot je pokrenula grupa na Fejsbuku pod nazivom "Halo, inspektore", koja je pozvala građane da se suzdrže od kupovine. Organizatori su najpre pozvali na bojkot velikih multinacionalnih trgovačkih lanaca, poput njemačkog Lidla, i italijanskog Eurospina, a zatim i na jednonedeljni bojkot hrvatskog maloprodajnog lanca Konzuma. Akciju su podržala i društva za zaštitu potrošača, sindikati, političke stranke, pa čak i ministar privrede.
Ono što je zanimljivo, bojkoti su se ubrzo prelili i na više zemalja u susedstvu, na Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Bugarsku i Srbiju.
Na telefonskoj liniji u Zadru je koleginica Ivana Zrilić koja prati dešavanja oko cena i bojkota potrošača.
Ivana, kako je došlo do prvog bojkota, što je dovelo do toga, zašto su se građani odlučili na to?
Cijene u Hrvatskoj u posljednje vrijeme rastu i rastu, to kao da više nema kraja. Donedavno smo bili šokirani kada je nešto na tržnici koštalo tri eura, sada je kao normalno da ispod tri eura gotovo ničega niti nema. Tri eurića, kaže kumica na tržnici za kilo mrkve. Donedavna ponuda povrća na tržnici bila je cca deset ili 15 kuna što bi bilo euro i pol ili dva. Danas je to tri ili četiri eura. Peršin je donedavno koštao jednu kunu što bi bilo dvadesetak centi a sada je 50 centi ili čak euro. Jela u restoranima su nevjerojatno poskupjela. Npr. na adventskom sajmu u Zadru cijena dva pića bila je 5 eura. Prva sljedeća kućica, i to cijena za ista pića bila je deset eura.
Odvoz smeća u Zadru odjednom je skočio za sto posto. I tako redom. Možemo i o nekretninama. Kvadrat u Zadru sada je prešao 4000,00 eura. Ne zna se više govorimo li o jako visokim cijenama ili nekom nadrealnom filmu. Tko to može pratiti i kolika bi trebala biti plaća, pitaju se potrošači. Građani su razočarani, rezignirani i bijesni. Od prelaska na euro, u Hrvatskoj su cijene odjednom prešle na „europske“ ali plaće to ipak nisu pratile. Od uvođenja eura 2023. godine cijene uopće ne prestaju rasti.
Što kažu građani, kakav je njihov odgovor?
Odgovor je bio bojkot, prvi se dogodio 24. prvog i od tada se govori o tome ima li to smisla, je li bojkot u manjoj ili većoj mjeri uspješan, tko se kako ponaša. Prosvjed je inicirala platforma „Halo inspektore“ na Facebook-u. "Prvi bojkot potrošača u Hrvatskoj ujedinio nas je, osvijestio, potrošačima je dao glas, smanjio je ukupnu potrošnju i pokrenuo je reakciju. Bojkot je uspio, što god vam s druge strane rekli" , objavila je platforma. Naveli su i u kojim je gradovima zabilježen najveći apsolutni pad vrijednosti računa: u Zagrebu, zatim u Splitu, Osijeku, Rijeci, Zadru, Varaždinu, Puli, Karlovcu, Slavonskom brodu, Čakovcu.
Prema podacima platforme "Halo, inspektore!", u razdoblju od tri tjedna potrošnja je smanjena za ukupno 108 milijuna eura, od čega je samo u tri petka bojkota pala za 75 milijuna eura. Od 19 analiziranih dana, u 16 dana zabilježen je pad potrošnje.
Prvi bojkot donio je slike potpuno praznih shopping centara i parkirališta. Građani su uglavnom zaista dosljedno zaobilazili prodavaonice. Za vrijeme bojkota bilo je raznih situacija, pa pomalo i apsurdnih ili smiješnih. Bilo je međusobnih optuživanja građana, jedni drugima su ozbiljno zamjerali ako je netko išao u kupnju na dan bojkota. Također, bilo je situacija odlaska u drugi kvart, da susjedi ne vide da se ne poštuje bojkot. Neki su pak fotografirali one koji su išli u kupnju i objavljivali fotografije na društvenim mrežama kako bi ih prozvali i izrugali.
Jel to onda znači da je bilo teško odustati od kupovine, da li su se kupci osećali zakinuto zbog tog jednog dana ?
Pa rekla bih da im je pomogla neradna nedjelja koja je možemo reći bila svojevrsni trening za ovo. Od završetka ljeta i turističke sezone kao i iznimno blagdanskih dana, kod nas u Dalmaciji prodavaonice nedjeljom rade vrlo rijetko, neke rade, ali većina ne pa smo pomalo naviknuti na to i građanima nije bio problem proći dan bez kupnje. Štoviše, u nekim anketama u kojima ih se pitalo hoće li sudjelovati u bojkotu, rekli bi- svakako, samo čekamo upute, što sada trebamo? Dojam je kao da su jedva čekali pokazati svoje nezadovoljstvo jer cijene lete u nebo a njih nitko ništa ne pita. Jasno je svima da bojkot ne rješava problem ali možda će nekoga barem navesti na razmišljanje, nadaju se.
A šta je s Vladom i vodećim privrednim subjektima u državi?
Pa oni su podržali bojkot, čak i niz ministara javno se odrekao kupnje na dan bojkota ali to je izazvalo blago rečeno čuđenje, pa i smijeh, jer očekuje se da vladajući rješavaju problem inflacije i previsokih cijena, a ne da se solidariziraju s bojkotom građana. Nakon konzultacija Vlada je pripremila novi, prošireni prijedlog za čak 70 proizvoda kojima bi se ograničile cijene. Pitanjem stabilnosti cijena uz Vladu bavi se i Hrvatska narodna banka, poručio je premijer Andrej Plenković i dodao da Državni inspektorat mora pratiti provedbu odluka. Država je reagirala, ali moraju se uključiti i drugi, rekao je premijer i ustvrdio da nitko ne bi propao da su cijene malo umjerenije.
Premijer Hrvatske Andrej Plenković
Ministar financija Marko Primorac rekao je kako nije točno da su državi u interesu visoke stope inflacije zbog punjenja proračuna. Dodao je da za inflaciju nije kriva ni porezna politika, jer je porezno opterećenje dohotka i dobiti među najnižima u Europi. Što se tiče teze da je za visoke cijene odgovoran visoki PDV, rekao je kako je točno da je opća stopa PDV-a jedna od najviših u EU-u, ali to ne znači da to ne može biti argument za povećane cijene, jer je vlada snizila stopu PDV-a na pet posto za široki krug proizvoda "od polja do stola", od osnovnih inputa u poljoprivrednu proizvodnju do finalne cijene proizvoda.
Razgovoramo sa Ljubom Jurčićem, univerzitetskim profesorom, doktorom ekonomskih nauka i nekadašnjim ministrom privrede Hrvatske. Gospodine Jurčiću, kako biste vi ocijenili bojkot građana u Hrvatskoj i da li je donio željene rezultate?
Bojkot građana je zapravo rezultat jedne situacije gdje su cijene rasle proteklih par godina, a plaće su malo rasle, ali nisu rasle u dovoljnoj mjeri. Tako da imamo europske cijene, hrvatske plaće i tu je pao opći standard građana i oni su na ovim bojkotom izrazili taj protest. Poslali su jasnu poruku Vladi da baš nisu zadovoljni s ekonomskom situacijom u Hrvatskoj. To je bila jedna nakupljena frustracija ili da kažemo još gore gnjev građana s ekonomskom situacijom. Tim više što se Vlada hvali s makroekonomskim pokazateljima, rastom bruto domaćeg proizvoda, kreditnim rejtingom i nekim drugim pokazateljima, a to se u tolikoj mjeri ni približno ne odražava u rastu standarda većine hrvatskih građana. Ne svih, ali većine. Ako gledamo da je prvi bojkot bio negdje oko 40 posto pad prometa, onda možemo reći da je oko 40 posto hrvatskih građana ili potrošača jako nezadovoljno svojom situacijom.
Kako komentarišete to da su se bojkoti prelili i na druge zemlje u susedstvu?
Pa mi dijelimo istu sudbinu na različitim razinama i zapravo standard ni u Srbiji, ni u Bosni, ni u Makedoniji, ni u Crnoj Gori nije velik. Politika je zapravo se odvojila od naroda. Više se bavi općom politikom ili politikanstvom ili populizmom. Malo ima kreativnih politika, zapravo nimalo. Ja dosta suradjujem s puno kolega iz Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, pa i Slovenije i Makedonije. Zapravo, mi smo potpuno nezadovoljni s kreatorima ekonomske politike. Kao da ne postoji ekonomska znanost, nego zapravo neka populistička politika. Stvaraju se neki narativi kao da je to ekonomija, a zapravo, kad malo to preciznije slušate, uopće nema onoga što su dosegi ekonomske znanosti i kako se vode razvoji pojedinih zemalja. Tako da je reakcija potrošača i u susjednim zemljama normalna, što je rezultat nezadovoljavajuće plaće i visokih cijena.
Ivana, kakvi su su sada dalji planovi, ima li nekih najava?
Građani pomalo posustaju, najuspješniji je bio taj prvi bojkot, kasnije je odaziv bio u manjoj mjeri. Razlog je i taj što su se neki i pogubili, jer građani su pozvani na jednodnevni, pa višednevni bojkot, pa na bojkot samo jednog ili nekoliko odabranih trgovačkih lanaca pa je to bilo teško pratiti. Zadnji petak, 14. drugog obilježio je bojkot pekara. Htjela bih podvući da je bojkot ujedinio sve generacije, zanimljivo je da je ovdje riječ o inicijativi srednjoškolaca. Bojkotirali su kupovinu u pekarnicama i trgovinama: kruha, bureka, peciva, krafni i drugih pekarskih proizvoda. Rezultat je to stalnih dvogodišnjih upozoravanja na enorman rast cijena pekarskih proizvoda kao i smanjenu težinu, kvalitetu, neizdavanje računa itd.
Bojkot je rezultat i nezadovoljstva potrošača zbog nedjelovanje državnih tijela koja su od smanjivanja PDV-a na kruh, jaja, ulje i drugih proizvoda - šutjela i gledala kako se potrošačima sve brže prazne novčanici u pekarnicama i trgovinama. Razgovarala sam sa školarcima. Oni su obično nezainteresirani za bilo što, ali rekli su mi da ih se itekako tiče ova tema. Nekada su za dvadeset kuna ili tri eura mogli po krafnu i na kavu, sada je to samo sendvič a kavu ili sok, kažu, mogu zaboraviti.
Ovaj bojkot se prelio i na regiju, kako je u susednim zemljama?
Udruženje za zaštitu potrošača "Efektiva" iz Srbije pozvalo je građane te zemlje na petodnevni bojkot pet velikih trgovačkih lanaca koji je održan prošlog tjedna zaključno s petkom, 14. drugog. Na inicijativu građana organiziranih pod nazivom "Bojkot BiH", u petak je održan novi, dvodnevni bojkot kupovine u trgovačkim centrima i supermarketima u Bosni i Hercegovini. Ta neformalna skupina je putem društvenih mreža pozvala na novi bojkot kao odgovor na stalni rast cijena osnovnih prehrambenih proizvoda, unatoč najavama entitetskih vlada o mjerama za njihovo ograničavanje. 29.1. održan je bojkot kupovine u određenim tržnim centrima i supermarketima u Sloveniji, nastavljen je u idućim danima višednevnim bojkotom. (od 3. do 9.2.)
