Zašto su putovanja sve skuplja?. COSMO bosanski/hrvatski/srpski. 01.04.2025. 23:14 Min.. Verfügbar bis 01.04.2026. COSMO. Von Maja Maric.
Zašto su putovanja sve skuplja?
Zašto su putovanja sve skuplja?
Stand: 01.04.2025, 18:18 Uhr
Boris Rabrenović, Marić Maja, Nenad Kreizer
Turistička sezona je praktički tu, a cijene iz godine u godinu rastu. Letova je manje, tarife su veće, hoteli su skuplji. Turistička zajednica i dalje tvrdi da osjećamo posljedice corona krize, a onda i inflacije. Je li to realno stanje? Hoće li Nijemci putovati manje? Mijenjaju li svoje navike zbog poskupljenja? I što sve to znači za Hrvatsku kao turističku destinaciju? Maja Marić razgovara s Nenadom Kreizerom i Romeom Draghicchiom iz Hrvatske turističke zajednice u Frankfurtu.
Na ovogodišnjem ITB-u, najvećem svjetskom turističkom sajmu koji se održava u Berlinu, glavna teme na svim štandovima je bilo poskupljenje putovanja. Istovremeno, neki stručnjaci tvrde da se građani, usprkos poskupljenju, ne odriču putovanja, dok drugi tvrde da je ipak najveći naglasak na štednji.
Ono što je sigurno je da su letovi iz Njemačke definitivno i nepovratno poskupili. Aerodromske pristojbe su poskupile, broj letova se smanjio, a nas zanima što možemo očekivati od predstojeće sezone?
I dok u Njemačkoj građani možda dva puta razmisle prije nego rezerviraju svoju iduću destinaciju za godišnji odmor, hrvatski mediji javljaju da je siromaštvo poraslo u cijeloj državi, a najviše na Jadranu. Što donekle svjedoči o tome da rekordne turističke brojke ne donose korist svima. A opet, broj kreveta u privatnom smještaju narastao je i ove godine.
Hoće li Nijemci putovati manje? Kako su cijene utjecale na njihove odluke? I što to znači za Hrvatsku koja ovisi o turističkoj sezoni, ali iz godine u godinu postaje sve skuplja. Moj gost danas je Romeo Draghicchio iz Hrvatske turističke zajednice, ali prije njega razgovaram s kolegom Nenadom Kreizerom.
Nenade sezona godišnjih odmora je počela a već svi govore o tome kako će i ove godine cijene porasti i odmori opet postati skuplji. Što kažu stručnjaci, zašto je to tako?
Od pandemije koronavirusa je priča uglavnom ista: svake godine odmori postaju sve skuplji a razlozi za to su višestruki. Kako se moglo čuti na ovogodišnjem turističkom sajmu u Berlinu, ITB-u, što je najveći sajam takve vrste na svijetu, glavni razlog je još uvijek inflacija. Ona je u Njemačkoj pala na normalnu razinu, što će reći oko 3 posto godišnje ali je u godinama prije toga iznosila i do deset posto. Statistički gledano su rasle i plaće, kako nominalne tako i realne ali je šok kod potrošača unatoč tome velik kada se uspoređuju cijene od prije korone.
Fenomenu inflacije, protiv kojeg je malo teže se boriti, treba dodati i jedan drugi fenomen koji ima veze s dinamikom tržišta.
Vjerojatno misliš na novu pojavu koja se na engleskom zove greedflation iliti u slobodnom prijevodu inflacija, tj. rast cijene koji je uzrokovan pohlepom onog tko nešto pridaje bilo da se radi o uslugama ili robi. To je ona poznata pojava u kojoj recimo da inflacija i je 10 posto kuglica sladoleda bez ikakvog razloga poskupi 50 posto. To je nešto s čim su se suočili svi oni koji su se nakon pandemije šokirali vidjevši račun u restoranu ili kafiću.
Pa što se dogodilo tijekom pandemije što je toliko utjecalo na dugoročni porast cijena?
Osim inflacije koja je djelomice također posljedica pandemije, dogodile su se promjene u turističkom sektoru koje su trajno promijenile čitavu branšu. S obzirom na to da se tijekom pandemije nije putovalo, sve branše koje su uključene u turistički lanac su smanjile svoje kapacitete ili su jednostavno otišle u stečaj. To se posebice odnosi na hotele i gastronomiju. Zrakoplovne kompanije su također smanjile svoje flote. Nakon ukidanja pandemijskih mjera porasla je i glad građana za putovanjima. Hotelijeri, gastronomi, zrakoplovne kompanije su povećale kapacitete ali ne dovoljno tako da se stvorila klasična situacija po kojoj ponuda i potražnja na tržištu uvjetuju cijene. Dakle manja ponuda, više cijene.
Na početku smo govorili o inflaciji, no što to konkretno znači kada je u pitanju turizam?
Na prvom mjestu je tu prije svega poskupljenje energenata. Tu ne treba previše objašnjavati: svatko troši energente ako želi doći do mjesta za odmor. Hrana koja se pojede u hotelu i restoranu također nekako mora stići do tanjura a i za to su potrebni sve skuplji energenti. Na taj razvoj nije toliko utjecala pandemija koliko ruska agresija na Ukrajinu i s tim u svezi povećana cijena plina i nafte.
Njemačkoj nedostaje radnika a to se posebno osjetilo u branšama povezanim s turističkim sektorom.
Tijekom pandemije mnogi zaposleni u ovim sektorima su ostali bez posla i okrenuli se drugim zanimanjima tako da se mnogi nakon prolaska pandemije uopće nisu vratili na stara radna mjesta. To je naravno podiglo i plaće zaposlenih što se opet odrazilo na konačnu cijenu. To nije samo fenomen koji pogađa Njemačku nego i sve turističke regije.
Na cijene letova nisu toliko utjecale plaće zaposlenih.
Ne u presudnoj mjeri. Vremena u kojima smo na drugi kraj Europe letjeli za manje od 50 eura, a toga se sjećaju i mlađi među nama, su definitivno stvar prošlosti. Peter Berster iz Njemačkog centra za zračni promet (DLR) kaže kako trenutno za porast cijena nije toliko kriv skupi kerozin ili porast plaća zaposlenih nego prije svega porast pristojbi ne aerodromima diljem Europe. On konkretno kaže da je ponuda na njemačkim aerodromima, dakle broj letova koje jedna zračna luka može otpremiti, još uvijek gotovo 20 posto niži nego 2019., posljednje predpandemijske godine. A to utječe na cijene. Uz to još dolaze svake godine rastuće pristojbe za financiranje mjera za usporavanje klimatskih promjena.
Kako to konkretno izgleda na cijenama hotela?
I ove godine će cijene hotela u prosjeku biti više za oko 2 posto. U svim godinama nakon pandemije su cijene rasle. No u nekim regijama su doslovno eksplodirale. Na Palma de Mallorci, omiljenom odredištu Nijemaca, cijene su prošle godine na nekim mjestima bile i 30 posto više nego prije pandemije. Isto vrijedi i za mnoga druga odredišta na Sredozemlju.
Ti si bio na sajmu turizma. Što kažu turistički djelatnici iz regije na kritike na porast cijena i s tim povezanim kritikama?
U Hrvatskoj kažu doduše da su cijene zaista porasle, pogotovo od uvođenja eura ali isto tako kažu da to turisti ne navode kao problem. U Crnoj Gori se istovremeno nadaju da će oni kojima je Hrvatska preskupa, potegnuti još koji kilometar dalje i provesti odmor u Crnoj Gori koja je nešto povoljnije. No istom se nadaju i turistički radnici iz Albanije, koja je bila ovogodišnji partner ITB-a. Hrvatska se ipak najviše oslanja na činjenicu da je turistima iz Austrije ili recimo južne Njemačke udaljena samo nekoliko sati vožnje automobilom.
Što konkretno o cijenama u Hrvatskoj govori direktor Turističke zajednice u Frankfurtu, čut ćemo uskoro. No usprkos svim poskupljenjima, želja građana Njemačke za odmorom ne jenjava nego se naprotiv povećava.
Točno. I to je bila vijest koja je na samom početku sajma turizma u Berlinu razveselila turističke radnike. Njemačka turistička branša računa ove godine s prometom od 85 milijardi eura što je šest posto više nego prošle godine. Posebno je porastao broj ranih bukiranja. Dakle moda "Last Minute" bukinga je definitivno stvar prošlosti. Tko želi uštedjeti, taj bukira i pola godine prije i to ne samo kod paušalnih putovanja nego i kod individualnih usluga poput letova ili noćenja.
Kako se to objašnjava?
Norbert Fiebig, predsjednik Njemačke turističke udruge (DRV) kaže kako se ljudi nakon godina pandemijskog odricanja ne žele odreći godišnjeg ni po koju cijenu. A s obzirom na to da je svijet postao još nepredvidljiviji, oni žele osigurati odmor jer tko zna što se u međuvremenu može dogoditi a što može utjecati na ponovni porast cijena. No i samo povećano zanimanje za odmore prirodno povećava i krajnju cijenu.
Romeo Draghicchio
Romeo Draghicchio
Hrvatska je došla na jednu razinu, gdje mi smo sada uglavnom počeli razmišljati više o održivosti tog turističkog proizvoda, održivosti cijele turističke situacije, više nego o samom rastu, o daljnjem rastu broja dolazaka i broja noćenja. Vi ste se dotakli teme i cijene, da, naravno, to je bila jedna od bitnijih tema u prošlim godinama. Ja moram reći sad za 2025. da se cijene nisu u nekakvoj velikoj mjeri korigirale. Znači naravno, sve je vezano za inflaciju i cijene su znači podešene vezano za tu opću inflaciju koja se dešava u cijeloj Europi. Međutim, ono što moram napomenuti, često se prstom upiralo, pogotovo, recimo, neki njemački mediji su prstom upirali na Hrvatsku kao destinaciju koja je podigla cijene i tako dalje. Međutim ja nisam primijetio da su druge destinacije postale jeftinije. Čak mi smo imali sad na ITB-u razgovore sa puno naših partnera koji posluju, ne samo u Hrvatskoj, već koji posluju i diljem Europe. I od svih se čuo se isti zaključak. To jest, da sve destinacije su podigle cijene, svugdje je postalo znači cjenovno skuplje. I sada je praktički postala situacija, da jedan godišnji odmor za jednu obitelj već praktički košta nekoliko tisuća eura. Međutim, ja bih tu isto napomenuo jednu bitnu činjenicu. Kada gosti iz Njemačke dobro kombiniraju usluge koje žele recimo bukirati u Hrvatskoj, i ako putuju u Hrvatsku, znači cijela obitelj, vlastitim automobilom, bukira se privatni smještaj ili neka kuća za odmor, da u tom slučaju još uvijek, Hrvatska pruža najbolji omjer kvalitete za uloženi novac.
Putnici iz cijelog svijeta sve rjeđe biraju Europu zbog visokih cijena, a tu se ubrajaju i američki turisti, poznati po velikoj potrošnji. Europa im postaje sve manje privlačna.
Nije riječ samo o američkim turistima, navodi izvješće Europske putničke komisije napravljeno u suradnji sa željezničkim operaterom Eurail. Gotovo polovica svih ispitanika, bez obzira na nacionalnost, kao glavnu brigu navela je troškove putovanja.
Ako i dolaze, prilagođavaju se novonastaloj situaciji - pa se tako traže low-budget putovanja, kraća putovanja, ali i all-inclusive aranžmani, zbog bolje kontrole troškova.
