Live hören
Jetzt läuft: Oulala von Chilla

Tramputica za Balkan? COSMO bosanski/hrvatski/srpski 06.11.2024 31:27 Min. Verfügbar bis 06.11.2025 COSMO Von Maja Maric


Download Podcast

Tramputica za Balkan?

Stand: 06.11.2024, 19:18 Uhr

Maja Marić, Nenad Kreizer, Amir Kamber, Nada Pester

Maja Marić razgovara sa istaknutim stručnjakom za spoljno-politička pitanja Boškom Jakšićem o posledicama američkih predsedničkih izbora. Šta Trampova pobeda znači za Balkan? Da li će SAD tolerisati prijateljstvo Srbije i Kine? Šta ova pobeda znači za Ukrajinu? Reporter Nenad Kreizer se javlja iz Njujorka sa zapažanjima i reakcijama nakon Trampovog trijumfa. Koliko je Amerika podeljeno društvo? Da li će Tramp zaoštriti veze sa Evropom?

Donald Trump ponovno je predsjednik SAD-a. 47. po redu. Prema podacima Reuters/Edison Researcha, 78- godišnji republikanski kandidat do sada je uspio prikupiti ukupno 279 elektora  - 270 je bilo dovoljno da se proglasi pobjeda. Velikom razlikom ostavio je Kamalu Harris kandidatkinju demokrata koja za sada ima 223 glasa. To je ubjedljiva pobjeda republikanaca....(rekord oborio ili ne?)

Ovaj, kako kritičari napominju, osuđeni zločinac koji je pokušao subverziju predsjedničkih izbora 2020., jedva čeka da se vrati u Bijelu kuću. Osim toga, Trump će službeno, u momentu kada je biran, biti najstariji čovjek ikada izabran za predsjednika u Americi.

Donald Trump na bini u izbornom štabu na Floridi

Neka od pitanja za koja se Trump žestoko zalagao su ona koja se tiču ​​gospodarstva - gdje je obećao "okončati inflaciju i Ameriku ponovno učiniti pristupačnom" - i imigracije, gdje kaže da će dovršiti izgradnju američko-meksičkog graničnog zida koji je obećao još za vrijeme prošlog mandata.

Još jedan ključni trenutak večeri dogodio se kada je bilo jasno da i Senat pada u ruke republikanaca, a moguće je da će tako biti i s Kongresom.

Trump je vec dobio ove izbore ali brojanje glasova još traje, čekaju se rezultati iz tri promjenjive države - Nevade, Michigana i Arizone - plus Mainea. Ti rezultati će još samo još prikazati sliku koliko je SAD-e podijeljena ili ne. 

Iako je teško predvidjeti što točno čeka SAD i ostatak svijeta tokom Trampovog drugog mandata, njegov prvi mandat mogao bi služiti kao uvid u ono što slijedi. Ali kako je došlo do ovako uvjerljive pobjede?

Donald Trump ponovno je predsjednik SAD-a

Nenad Kreizer javlja se iz New Yorka.

Nenade sve više-manje znamo no reci nam kako je protekla izborna noć?

Iznenađujuće. I to zbog neočekivano brze i sigurne pobjede republikanskog kandidata Donalda Trumpa.

Pa što se dogodilo?

Dogodilo se ono što se već nekoliko predsjedničkih izbora događa u SAD-u: predizborne ankete pokazuju jednu potpuno drugačiju sliku od one koja se dogodi u izbornoj noći. Svi mediji, pozivajući se ne brojna ispitivanja su predviđali nevjerojatno tijesnu utrku i moguća prebrojavanja koja bi mogla trajati danima. Govorilo se o panici u redovima republikanaca.

Donald Trump i Melanija Trump

Donald Trump i Melanija Trump

No onda se u izbornoj noći dogodilo ono što se dogodilo i prilikom prve pobjede Donalda Trumpa prije osam godina, protiv Hillary Clinton. Trump je uvjerljivo poveo a odjednom su počele padati tzv. swing states dakle zemlje u kojima nije sigurna pobjeda niti jednog kandidata.

Nakon Sjeverne Karoline i Georgije Trump je oko četiri ujutro po istočnoameričkom vremenu proglašen pobjednikom i u Wisconsinu što mu je odnijelo prevagu i prelazak čarobne granice od 270 tzv. elektora koliko je potrebno za ponovni izbor za predsjednika.

Je li to iznenađenje?

2016. kada je Trump pobijedio u prvom mandatu, šok je bio ogroman: dobar dio Amerike a da ne govorimo o ostaku svijeta, jednostavno nije mogao vjerovati da netko poput Donalda Trumpa, koji je slovio za narcisoidnog klauna iz televizijskih spektakla i manje-više uspješnog trgovca nekretninama, sjedne na čelo države. Sada je šok malo manji ali strah od budućnosti nije.

Na što konkretno misliš?

Pa analitičari su složni u jednoj stvari: Donald Trump će drugi mandat iskoristiti za osvetu svima onima koji su mu, da tako kažem, stali na žulj. Dok je još tijekom prvog mandata bio neiskusan i potpuno se oslanjao na savjetnike, u drugom mandatu je iskusniji i spreman sve svoje ideje sprovesti u djelo. Tu se prije svega radi o zloglasnoj konzervativnoj "Agendi 2025", jednom prilično mračnom paketu mjera koje bi SAD još više gurnule u desnom smjeru. Naznake toga se vide i u sastavu Vrhovnog suda, kojeg je sastavio još Trump za vrijeme prvog mandata, i koji je u međuvremenu ugrozio pravo žena na pobačaj, što je bila i jedna od najvažnijih tema predizborne kampanje.

Donald Trump sa kačketom "Make america great again"

Kad smo kod toga, koje su teme prevladavale predizbornom kampanjom?

Pa s manjim razlikama izgleda da građane zaokupljaju isti problemi kao u Europi: ekonomske teme i to prije svega inflacija, pitanje prava na pobačaj i najvažnija od svih tema: pitanje migracije.

Kada je u pitanju ekonomija mnogi građani imaju osjećaj da im danas ide gore nego prije četiri godine kada su demokrati preuzeli vlast. Velika većina koja podržava Trumpa je rekla kako više vjeruju Trumpu kao biznismenu da će obnoviti gospodarstvo. Tu treba reći da na papiru američko gospodarstvo nikada nije stajalo bolje. No to je ono što se najčešće može čuti od ljudi koji su glasali za Trumpa: da je on kandidat koji bolje razumije biznis. Usprkos brojnim analizama koje pokazuju da Trump kao poduzetnik i nije baš tako uspješan kakvim se pokušava prikazati.

No možda najvažnije pitanje predizborne kampanje je bila migracija.

Da i tu je velika prednost u rukama Donalda Trumpa koji je tijekom svoje kampanje nije štedio pogrda i uvreda na račun useljenika koji su za njega i njegove poklonike svi redom silovatelji, ubojice i kriminalci.

No oni koji misle da demokrati nude drugačiju useljeničku politiku se u velikoj mjeri varaju. Demokratska kandidatkinja Kamala Harris se naravno nije služila prostačkim i skandaloznim rječnikom Donalda Trumpa ali i ona je obećavala protjerivanja i strožu kontrolu granica. Ne u razmjerima u kojima to najavljuje Donald Trump koji je rekao da će protjerati milijune ilegalnih izbjeglica, ali i politika demokratskog predsjednika Joea Bidena je posljednjih godina išla u tom smjeru.

Boško Jakšić

Gost našeg podcasta je jedan od najvećih stručnjaka za vanjskopolitičke odnose, Boško Jakšić.

Gospodine Jakšiću, poznato je da je Trump kao glavnog konkurenta, odnosno protivnika vidio Kinu. Kako bi se to moglo odraziti na Srbiju, pogotovo ako znamo koliko blizak odnos želi Aleksandar Vučić imati sa Kinom?

Mislim da je to jedno dobro pitanje koje obožavaoci Trampa koji ovde kliču "Trampe Srbine" vrlo retko sebi postavljaju, a mislim da je to jedna važna tema. Trampov glavni pravac dejstva je protiv Kine. Njegovo čak približavanje i koketiranje sa Vladimirom Putinom je u svrsi da on pokuša da preko neke neke vrste američko-ruskog detanta izoluje Kinu, tako da je Kina u fokusu njegove politike. Očekuje se veoma veliko zaoštravanje trgovinskog rata sa Kinom već najavljeno tim podizanjem carina i tako dalje. A onda, kada dođemo do Srbije, onda je logično postaviti pitanje koje, ponavljam, ovdje retki postavljaju, a to je da li će Tramp biti, bez obzira na svoju naklonost prema Vučiću, da li će biti spreman da toleriše čelično prijateljstvo Srbije i Kine? Da li će biti spreman da tako blagonaklono gleda na odnose i divljenje koje predsjednik Vučić izražava prema svom bratu Ši Đinpingu. Mislim da će oko toga biti problema na trasi nekog eventualnog daljeg američko-srpskog zbližavanja, ali to ćemo morati da vidimo i da sačekamo neko vreme kada zapadni Balkan uopšte i dođe na agendu američke spojne politike.

No Nenade, je li Trumpova antimigracijska retorika uopće realistična?

Sami njegovi planovi o protjerivanju milijuna ilegalnih useljenika, pri čemu se treba reći da su Trumpove brojke od 20 milijuna tzv. ilegalaca neutemeljene,  su u praksi neizvedivi a stajali bi milijarde dolara. Gradnja centara za protjerivanje, kako su nedavno objavili analitičari Wall Street Journala, bi za toliku količinu zatočenika, bila ekonomski neizvediva. Nadalje SAD, što je problem i u Njemačkoj kada su u pitanju ilegalni migranti, nema određene sporazume sa zemljama porijekla.

A s druge strane dolazi i veliki problem za američku privredu: već je odavno prihvaćena činjenica da bi poljoprivreda, građevinarstvo, uslužne djelatnosti, dakle sva ona područja gdje tradicionalno rade useljenici, kolabirali bez stranaca.

No i svaki turist se može uvjeriti u to da u uslužnim djelatnostima gotovo isključivo rade građani stranog porijekla. Bez njih američko gospodarstvo jednostavno ne bi funkcioniralo.

Donald Trump i J.D. Vance.

Donald Trump i J.D. Vance.

Da pređemo na vanjsku politiku: rat na Bliskom istoku je ostavio dubokog traga i u kampanji za predsjedničke izbore u SAD-u?

Iako analize to tek trebaju pokazati, prosvjedi studenata diljem SAD-a protiv podrške američke vlade Izraelu zbog napada na Gazu naštetili su demokratskoj kandidatkinji Harris čiju stranku propalestinske grupacije smatraju odgovornom za podršku vladi Benjamina Netanjahua.

No istodobno se zaboravlja činjenica da je sam Trump veliki prijatelj spornog izraelskog premijera te je za svog mandata poduzeo neke drastične poteze poput premiještanja veleposlanstva u Jeruzalem, što se zbog neriješenog pitanja statusa palestinske države smatralo do tada tabuom. Dakle od Trumpa se ne smije očekivati da će doprinijeti smirivanju situacije. Koliko god on tvrdio da može okončati ratove u 24 sata. No to je samo jedna od kontradikcija kada se postavi pitanje kako netko može glasati za Trumpa.

I tu dolazimo do najvećeg šoka koji bi mogao prodrmati svijet: promjena odnosa SAD-a naspram podrške Ukrajini u obrani protiv ruske agresije.

Trump nikad nije skrivao svoje simpatije prema ruskom autokrati Vladimiru Putinu. Istodobno ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom ne može oprostiti što ovaj tijekom prvog mandata nije popustio Trumpovim zahtjevima i povećao pritisak na sina Joea Bidena kojem su se predbacivali neki sumnjivi poslovi u Ukrajini. Trump je očekivao da bi mu to moglo pomoći da prije četiri godine pobijedi Bidena što se nije dogodilo.

S obzirom na to da mnogi analitičari procjenjuju da bi drugi Trumpov mandat mogao biti u znaku osvete prema svima koji su mu se zamjerili posljednjih četiri godine, Ukrajina i Zelenski bi se mogli naći na vrhu te liste.

Predsednik Ukrajine Vladimir Zelenski

Predsednik Ukrajine Vladimir Zelenski

Što to konkretno znači za rat u Ukrajini?

SAD su, pored Njemačke, do sada bili najveći podržavatelji Ukrajine. U slučaju da SAD povuče ili drastično smanji svoju pomoć, Ukrajina bi, tako se pribojavaju mnogi analitičari, bila prisiljena sklopiti mir koji bi uvjetovala Moskva i to naravno na štetu Ukrajine.

Kako bi sada mogla izgledati vanjska politika prema partnerima u Europi?

Svi se sjećamo napetosti nakon dolaska Donalda Trumpa na vlast prije osam godina. I prije svega izjava kako NATO nije važan. To je i onda bilo opasno ali sada u vrijeme ruske agresije na Ukrajinu i sve bezobzirnijeg Putina to dobiva novu dimenziju.

Političari u EU-u su odmah nakon što je danas postalo jasno da će Trump ponovno postati predsjednik, ukazali na potrebu okretanja Europe vlastitim snagama, jačanju obrambene spremnosti i smanjenja ovisnosti od SAD-a.

Trump je posebno bio okrutan prema domovini svojih predaka Njemačkoj. Nju nije zaboravio ni tijekom posljednje predizborne kampanje kada je ponavljao svoju mantru o tome kako Njemačka ne plaća dovoljno za obranu i kako, ako želi da ju SAD i dalje brani, mora povećati svoje vojne izdatke. Njemačka je doduše povećala svoj vojni budžet iznad dva posto BND-a kako to pravila nalažu ali to po mišljenju Donalda Trumpa nije izdaleka dovoljno.

Kako bi Trump mogao naštetiti transatlantskim odnosima?

To je bilo vidljivo u prvom mandatu kada je uveo namete i carine na robu iz Europske unije i prije svega na automobile Made in Germany. Ali na kraju ipak nije povećao carine onoliko koliko je prijetio.

No i ovog puta bi se moglo obistiniti zlokobni nagovještaji kako bi Trump u drugom mandatu mogao ostvariti sve što je propustio u prvom.

Donald Trump ponovno je predsjednik SAD-a

Kako stvari stoje kada govorimo o zapadnom Balkanu?

SAD je na zapadnom Balkanu manje prisutan nego što je to bio posljednjih godina iako Washington i dalje, doduše manje nego Europska unija, sudjeluje u kreiranju odnosa u ovom dijelu Europe.

Trumpu je zapravo, kao i u drugim dijelovima svijeta najviše stalo do šoua. Sjetimo se samo Sjeverne Koreje i nekoliko propalih pokušaja postizanja sporazuma s diktatorom Kim Jong unom.

Slično je bilo i sa sporazumom o poboljšanju ekonomskih odnosa koje su srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i tadašnji premijer Kosova Hoti potpisali uz veliku pompu u Washingtona. Od tog sporazuma nije ostalo ništa. I služio je nekoliko mjeseci uoči izbora u SAD-u isključivo u predizborne svrhe.

No jedan Trumpov čovjek za Balkan bi sada mogao igrati mnogo veću ulogu?

Da, Richard Grenell, tadašnji specijalni izaslanik za zapadni Balkan bi mogao postati novi ministar vanjskih poslova SAD-a. To je čovjek koji se zalagao za razmjenu teritorija između Srbije i Kosova što Europska unija odbacuje kao krajnje opasnu ideju.

Grenell je, kao i njegov šef, posebno alergičan na Njemačku te je za vrijeme dok je bio veleposlanik u Berlinu redovito izazivao diplomatske skandale.

Richard Grenell

Richard Grenell

Kad smo već kod toga, zna li se kako su jučer glasali ljudi porijeklom sa zapadnog Balkana?

U razgovorima koje sam imao s nekim pripadnicima ex yu zajednice mogao se steći dojam da je i ova zajednica podijeljena kao i ostatak građana SAD-a.

Steve Rukavina, politički aktivist iz Pennsylvanije mi je rekao kako smatra da pripadnici srpske zajednice u najvećoj mjeri podržavaju republikance i kandidata Trumpa. To se povezuje s činjenicom da je NATO uz vodstvo SAD-a i tadašnjeg demokratskog predsjednika Clintona 1999. bombardirao Srbiju.

Za pripadnike hrvatske zajednice Rukavina kaže kako su oni podijeljeni kao i ostatak američkog društva mada i za Hrvate kaže da, pogotovo oni koji pripadaju generaciji onih koji su prije dulje vremena doselili u SAD, tendiraju republikancima. Kod prijašnjih izbora se moglo čuti kako Bošnjaci zbog Trumpovih islamofobičnih stavova prednost daju demokratskom kandidatu.

Vratimo se na atmosferu posljednjih dana u SAD-u. Jesi li osjetio hodajući ulicama da se SAD ponovno nalaze pred povijesnim izborima?

Pa suprotno onome što prenose mediji, u svakodnevici je bilo malo vidljivo da se događa nešto sudbonosno i povijesno. Moram priznati da je prilikom posljednjih lokalnih izbora u Brandenburgu bilo više plakata nego što sam ih ja vidio tijekom svog boravka na istočnoj obali SAD-a. Možda to leži i u činjenici da je ovaj dio zemlje relativno sigurno u rukama Demokrata pa stoga niti nije bilo mnogo potrebe za intenzivnim kampanjama.

Pojačane mere bezbednosti u New Yorku uoči predsedničkih izbora

Pojačane mere bezbednosti u New Yorku uoči predsedničkih izbora

Drugačije je situacija u tzv. swing states, dakle onim saveznim državama koje su do posljednjeg trenutka bile neodlučne. Tamo je bilo i vidljivije da se vodi presudna bitka.

No potpuno je druga slika ako se upali TV ili se spoji na društvene medije. U Njemačkoj recimo, čak i kad su u pitanju izbori za Bundestag, izbori se u medijima tematiziraju sporadično i to u specijalnim emisijama. U Americi se već tjednima, osim ako se ne radi o specijaliziranim sportskim ili kanalima za djecu, izbori ne mogu izbjeći. 24 sati dnevno se donose analize, intervjui, objavljuju ankete.

Zašto je to takva razlika?

Mislim da je to jednostavno zato što je u SAD-u i politika odavno postala dio zabave. Dovoljno je samo bilo ovlaš pratiti izbornu večer: tu su se rezultati izbora po pojedinim saveznim državama ali i po okruzima, objavljivali u stilu sportskih prijenosa a sve u cilju stvaranja napetosti i dodatne gledanosti naravno. U drugim državama mediji objave prve pouzdane rezultate i to je u principu to.

U američkim medijima se napetost gradi tjednima do posljednje, izborne večeri i noći. Ali i to ima veze s izbornim sustavom i političkom tradicijom.

Postoje li već neke analize o tomu zašto je Kamala Harris ostvarila tako slabi rezultat?

Još je naravno prerano govoriti o analizama, glasovi još nisu prebrojani u nekoliko saveznih država. Tu treba reći da je Harris osvojila demokratske utvrde ali da je podbacila u tim najvažnijim, swing states.

Wahlkampf in den USA - Kamala Harris

Zapanjujuće je kako Harris usprkos svom miješanom etničkom porijeklu, majka Indijka otac s Jamajke, nije uspjela privući u ključnim državama ne bijelo stanovništvo poput latinoamerikanca ili afričkih Amerikanca usprkos tomu što je Trump otvoreno huškao upravo protiv ovih grupa. Ali i to spada u mnoge  od proturječnosti političkog sustava koji će biti predmeti analiza u razdoblju koje je pred nama.

Suzdržane čestitke Donaldu Trump-u stižu iz nekih zemalja – uključujući Francusku i Njemačku. U Izraelu, međutim, vlada velika radost. Pozitivne reakcije stižu i iz Rusije, ali i od njemackog AFD-a.

Kratko rečeno, reakcije su između čestitki i brige. Uz trenutne krize i konflikte diljem svijeta, čini se da će rezultati američkih predsjedničkih izbora donijeti dodatne potrese u europskoj, a time i u njemačkoj politici - naglašavaju danas analitičari. Za razliku od prošlih izbora 2016 službeni Berlin je sada mentalno bio spreman na moguću pobjedu Trumpa. Mnogi su se ipak nadali da ce Kamala Harris uspjeti da osvoji glasače. Savezni kancelar Olaf Scholz i njemacki predsednik Walter Steinmeier čestitali su Donaldu Trumpu na pobjedi. Kancelar Scholz  je u poruci novom američkom predsjedniku istaknuo dugogodišnju blisku suradnju dviju zemalja.

Njemački ministar financija Olaf Scholz (SPD)

Sve to dolazi u trenutku kada vladajućoj, takozvanoj Semafor-koaliciji prijeti raspad  a ovog tjedna ocekuje je niz razgovora kako bi se konacno pronaslo rjesenje za izlazak iz ekonomske krize. Možda će upravo pobjeda Trumpa održati njemačku koalicijsku vladu do sljedećih izbora za godinu dana? Možda će se i u Europskoj Uniji zbiti redovi zemalja članica i stopiti zaista u zajednicu? I u Briselu i u Berlinu vlada zabrinutost, da li ce SAD pod Trumpovim vodstvom nastaviti svoju podrsku Ukrajini.

Zato se i iz Brisela čuju povici - vrijeme je za brze promjene i novu situaciju. Predsjednica Europske komisije Ursula fon der Lajen - jeste srdačno čestitala Trumpu pobjedu ali je već dala do znanja da Brisel neće više biti "graditelj mostova" već će, ako bude neophodno, itekako oštro braniti gospodarske interese Europe. Trump razumije prije svega "jezik moći i snage", prenose mediji neke izvore iz EU. Očevidno je da EU želi uz devizu "Europa prvo" da zaštiti interese i sigurnost zajednice i izgledno je da će se tražiti više jedinstva i zajedništva u Uniji.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen

Trumpova pobjeda učvršćuje temeljno preusmjeravanje američke politike prema konzervativnom populizmu koji je započeo 2016. Sada će imati priliku krenuti u izgradnju svoje nove administracije i provođenje politika za koje je Trump obećao da će, kako je rekao, stvoriti "novo zlatno doba Amerike". Trumpu će se na vlasti pridružiti Senat koji je sada ponovno u rukama republikanaca što će olakšati put Trumpovim političkim imenovanjima, uključujući dužnosnike kabineta i izbore iz pravosuđa. Tko ima kontrolu nad Kongresom tj. Zastupničkim domom neće se znati jos neko vrijeme.

Prema američkoj političkoj analitičarki Clüver Ashbrook upravo ta činjenica opće kontrole u rukama jednog čovjeka, s Trumpom koji dobija veliku moć za radikalnu agendu. Na vidiku je radikalizacija i udaljavanje od klasične politike republikanaca - izrazito fundamenalni okret od konzervativne politike Ronalda Ragana. Ako Trump zaista s tom idejom bude djelovao biće to početak razgradnje ka ekzekutivnoj diktaturi a time i karaj funkcioniranja američke ustavne demokratije koju sada poznajemo, rekla je Ashbrook za ARD. Kako će se razvijati situacija i jesu li točna predvidjanja političkih analitičara - ostaje vidjeti.