Sunce, more i rak kože COSMO bosanski/hrvatski/srpski 27.06.2024 23:24 Min. Verfügbar bis 27.06.2025 COSMO Von Maja Maric


Download Podcast

Sunce, more i rak kože

Stand: 27.06.2024, 17:04 Uhr

Maja Marić, Nenad Kreizer, Amir Kamber

A krema za sunčanje? Koju odabrati, čime se voditi? Garantira li veća cijena bolju kvalitetu i duži život? Ako smo namazani - jesmo li sigurni od karcinoma kože? Statistika bilježi stalni porast broja oboljelih od raka kože čiji je najčešći uzrok upravo neodgovorno sunčanje. I možda još nešto? Maja Marić i Nenad Kreizer istražuju postoji li sigurno sunčanje i što je neophodno da znamo prije nego se izložimo suncu. Dermatolog Dinko Kaliterna objašnjava preventivne programe i zaštitu od sunca.

Ljeto i vječna tema  - kreme za sunčanje. Koju odabrati, čime se voditi, garantira li veća cijena i bolju kvalitetu i, ako ćemo ih revno mazati - jesmo li sigurni od karcinoma kože? Tema je to koja vrlo brzo od 'sunca i mora' skrene prema ne baš tako lijepim statistikama. A one kažu da Njemačka dermatološka udruga bilježi porast od 55 posto raka kože čiji je najčešći uzrok upravo neodgovorno sunčanje.

I dok se na jugu Europe već sad bilježe rekordne temperatura s visokim UV rizikom, a na evropskom prvenstvu u nogometu se ovih dana navijačima besplatno dijeli krema za sunčanje, mene zanima postoji li sigurno sunčanje i što je neophodno da znamo prije nego pokušamo dobiti barem malo boje ovog ljeta.

Sunce, more i rak kože

Moj kolega Nenad Kreizer je tu s kratkim presijekom najvažnijih informacija.

Nenade, zašto je sunce tako opasno?

Zato što je u međuvremenu rak kože, za što je direktni uzročnik izlaganje ultraljubičastim zrakama koje dolaze od Sunca, jedan od glavnih oblika karcinoma i zato što broj oboljelih posljednjih godina konstantno i ubrzano raste.

Kako konkretno izgledaju statistike?

Prema posljednjim podacima za 2021. broj oboljelih od neke vrste raka kože je posljednjih 20 godina u stalnom porastu. 2021. je kod 105.000 pacijenata u Njemačkoj zabilježen rak kože što je 75 posto više nego 2001.

Najveći dio otpada na tzv. bijeli rak koji za razliku od melanoma ili crnog raka kože, nije u tolikoj mjeri agresivan i smrtonosan i uz dovoljno rano otkrivanje često i u potpunosti izlječiv. Na rak kože otpada 7,5 posto svih oboljenja u području karcinoma, prije 20 godina je taj udio iznosio svega 3,8 posto. Dakle, kao što vidimo, ova vrsta karcinoma je sve češća.

Sunce, more i rak kože

Znamo li razlog tome?

Da budem iskren, ja sam bio uvjeren da je razlog povećanja broja oboljelih od karcinoma, klimatska promjena ili ozonske rupe koje na filtriraju štetne ultraljubičaste sunčeve zrake. No taj razlog stručnjaci ne navode niti u jednoj od studija na koje sam naišao nego se na prvo mjesto kao razlog povećanom broju navodi sve dulji životni vijek stanovnika pa time i sve veća mogućnost oboljenja. Rak kože se ne dobiva samo zbog recimo manjeg broja intenzivnog izlaganja suncu i opekotinama nego i dugotrajnom izlaganju ultraljubičastim zrakama.

Znači jednostavno: što duže živite, to je količina UV zraka koju ste primili tijekom života veća?

Tako je. Stručnjaci govore o UV akumulaciji. Pojednostavljeno rečeno: što dulje živite, to ste dulje bili izloženi UV zrakama pa tako i mogućnosti oboljenja od raka kože. Zato ni ne čudi da je najveći broj oboljelih, više od polovice, stariji od 80 godina. Liječnici govore o fenomenu dobrog sjećanja kože. Dakle ako ste nekad s 10 izgorjeli na suncu, to je nešto što bi Vam se moglo vratiti u dubokoj starosti.

Daljnji faktor je i u promijenjenoj svijesti prema zaštiti od sunca koja je tek posljednje dva tri desetljeća igra važniju ulogu. U sedamdesetima svijest o zaštiti od sunca nije baš bila na visini. Potamnjela boja kože je bila estetski poželjna. O tome govori i tada rastuća popularnost studija za sunčanje koji su za mnoge u proteklim desetljećima bili dio svakodnevice.

Dr. Dinko Kaliterna, dermatolog

Moj gost je priznati i nagrađivani stručnjak dr. Dinko Kaliterna, čije je područje posebnog interesa dermatovenerologija. Bavi se estetsko-korektivnim zahvatima, kozmetologijom, anti-aging medicinom i sl. Ali danas nije s nama da nam kaže kako biti ljepši već kako biti - zdraviji.

Doktore Kaliterna, statistika bilježi stalni porast broja oboljelih od raka kože. Kako to zaustaviti?

U prvom redu smatram da bi se ta stopa mogla značajno smanjiti preventivno ako se provode edukacije već od vrtića. Ono što me užasno nervira, ne mogu shvatiti, kada prođem kraj vrtića, upravo u doba kada je sunce najjače, vrtić je prepun djece na suncu u raznoraznim sportskim aktivnostima. A isto tako i sportske priredbe. Trebalo bi ograničiti izlaganje u dobu kad je najjače sunce, pogotovo za djecu. Osamdeset posto oštećenja naše kože se desi u periodu de osamnaeste godine života. Djeca su najosjetljivija i kao takva ona se trebaju najviše paziti i čuvati. Što ne znači da se nakon 18. godine ne trebate paziti sunca jer ste 80% kože oštetili. To zbilja ne mora biti tako. Drugi je problem u neograničenim količinama primjene solarija. Platiš, koliko platiš, toliko se sunčaš. To bi zapravo trebalo na drugi način regulirati.

Zapravo, tu se dešava jedan veliki problem da mi sami sebe najviše oštetimo kratkotrajnim izlaganjem suncu. Sunce je najveći kamatar koji nam zbraja svaku sekundu izlaganja suncu, od rođenja do smrti. Ono što morate shvatiti, bez obzira što idete dva metra, tri metra, sunce stalno vreba. Stalno bi trebali biti zaštićeni. Problem je u tome što ljudi nisu educirani da su sunčeve zrake UVA, koje najviše oštećuju kožu i izazivaju starenje, jednako snažne tokom cijele godine. Sunce prolazi kroz staklo, hlad, oblake itd. Niste detaljno zaštićeni, to su neki faktori koji bi trebalo podignuti na viši nivo svijesti kako bi smanjili stopu oboljenja od raka kože.

Da li je svaka krema jednako dobra? Da li je svaki faktor naveden na proizvodu jednako vrijedan?

Ne, Ne! Ja bih htio pojasniti neke stvari tu. Ono kako bi mogli smanjiti oštećenje kože, to je upravo prvenstveno kod žena, da po mogućnosti tijekom dana imamo zatvoreni dekolte. Dekolte dobija 90 posto oštećenja. Isto tako ne nositi kad je najjače sunce, majice bez rukava. To su neke bitne stavke. Ako već idete negdje, bez obzira koliko kratko na sunce, stavite kapu na glavu. Žene bi trebale tokom cijele godine nositi ili puder, svaki puder ima zaštitni faktor, a kako bi se najdetaljnije i što bolje zaštitile od Sunca da tokom godine nose tonirane SPF kreme koje puno bolje štite od obične kreme. Kad me pitate da li je svaka krema SPF jednako dobra ja ću reći da, kad kupujete kremu, morali bi voditi brigu o tome da li je podjednako visok, tj. da bude što veći zaštitni faktor za UVA i UVB zrake. To je zapravo ključni faktor koji drži efikasnost kreme. Dovoljno je uzeti kreme koje su SPF +30. Ne postoji neka veća razlika između faktora 30 i 50, možda dva-tri posto.

Je li još uvijek tako?

Svijest o preventivi se doduše promijenila, između ostalog i zbog brojnih informativnih inicijativa kojima se građane redovito poziva na oprez. No pomanjkanje zaštite je još uvijek jedan od glavnih razloga za povećanje broja oboljelih od raka. Još uvijek među stanovništvom, pogotovo sjeverne zemljine polutke, ne postoji velika svijest o potrebi zaštite od UV zraka.

Sunce, more i rak kože

Kako bi ta zaštita, prema liječnicima, trebala izgledati?

Na prvom mjestu je naravno izbjegavanje prekomjernog izlaganje direktnom utjecaju sunčevih zraka. To naravno nije uvijek moguće, jer uživanje na suncu je nešto bez čega si mnogi ne mogu zamisliti odmor. Nakon izbjegavanja direktnog sunca ali i prikladna odjeća tu je naravno upotreba kreme za sunčanje na prvom mjestu.

Koja su tu pravila?

Liječnici kažu: što više, to bolje. Dakle što viši zaštitni faktor i što veća količina. U ovom slučaju je više – bolje. Generalno se govori o dva miligrama po kvadratnom centimetru kože, što za odraslu osobi znači oko 20 do 30 grama kreme ili pojednostavljeno rečeno, tri do četiri jušne žice kreme.

Što zapravo znači faktor zaštite?

Taj broj pokazuje koliko dulje možete biti na suncu nego da nemate nikakve zaštite. Uzmimo primjer osobe s pjegama, crvenkasta kosa, svijetla put. Takva osoba bez zaštite ne bi smjela ostati dulje od desetak minuta na direktnom suncu. Ako ta ista osoba upotrebljava kremu za sunčanje sa zaštitnim faktorom, recimo 30, vrijeme koje ta osoba sada teoretski smije ostati na suncu se množi s deset: dakle 300 minuta.

Sunce, more i rak kože

Može li se ova formula uvijek koristiti?

Naravno to je gruba računica jer u obzir treba uzeti mnoge druge faktore. Sunčevo djelovanje je mnogo snažnije kada je sunce visoko na nebu, dakle oko podnova, nego kasnije. Nadalje djelovanje je intenzivnije što se više približavamo ekvatoru i što smo na višem položaju, recimo u planinama.

Zdravi razum nam govori da zaštita osobito kod djece morao biti još intenzivnija?

Da, kao što smo prije spomenuli, koža pamti svaku opeklinu od sunca pa i onu iz najranijeg djetinjstva. Genom, dakle onaj dio stanice koji prenosi informacije, kod djece je mnogo aktivniji pa tako i osjetljiviji na UV zrake koje mogu utjecati na negativne promjene koje se kasnije mogu razviti u nekontrolirani rast stanica, dakle, karcinom.

Sunce, more i rak kože

Postoje li neki drugi oblici zaštite osim ovih mehaničkih o kojima smo do sada pričali, dakle krema i skrivanje od sunčevih zraka?

Mnogi proizvođači dodataka prehrani govore o zaštiti protiv Sunca iznutra dakle kroz namirnice. Najčešće se spominje u tom kontekstu vitaminski kompleks beta karotin. No ovaj dodatak, kako upozorava  Ured za zaštitu potrošača, ne štiti od negativnog utjecaja UV zraka. Isto vrijedi i za neke vrste voća i povrća kojima se pripisuju ove karakteristike što međutim nije znanstveno dokazano.

I na kraju, pogotovo za nas koji živimo na sjeveru Europe: vitamin D je neophodan i sunčeve zrake su najvažniji izvor. Kako ovu činjenicu spojiti sa zaštitom od sunca?

Pozitivan utjecaj UV zraka na apsorpciju vitamina D u ljudskom organizmu se ostvaruje već kod desetak minuta izlaganja suncu nekoliko dana u tjednu kod odraslih. Dakle radi se o vrlo kratkom razdoblju i to ne mora biti jako podnevno ljetno sunce.