Zašto su EU izbori važni?. COSMO bosanski/hrvatski/srpski. 07.05.2024. 23:22 Min.. Verfügbar bis 07.05.2025. COSMO. Von Nenad Kreizer.
Zašto su EU izbori važni?
Stand: 07.05.2024, 17:19 Uhr
Nenad Kreizer, Filip Slavković, Boris Rabrenović
Izbori za Europski parlament se održavaju od 6. do 9 lipnja/juna. Analitičari smatraju da su zbog novonastale geopolitičke situacije EU izbori dobili na težini. O tome kako će izgledati novi saziv EU parlamenta ovisi i buduća uloge Europske unije u polariziranom svijetu. Osim toga se napeto prati uspjeh ekstremno desničarskih stranaka koji na nacionalnim razinama bilježe uspjehe. O važnosti EU izbora Nenad Kreizer razgovara s Filipom Slavkovićem i politologom iz Zagreba Bertom Šalajom.
Svakih pet godina građani Europske unije pozvani su na biranje zastupnika svoje države u Europski parlament, najveće demokratsko tijelo na svijetu. Ove godine izbori se održavaju od 6. do 9. lipnja, u Njemačkoj 9. lipnja, pravo izbora diljem unije ima oko 350 milijuna građana od toga 66 milijuna samo u Njemačkoj.
Trenutni saziv Europskog parlamenta broji 705 zastupnika podijeljenih u sedam zastupničkih klubova: pučana, socijaldemokrata, liberala, zelenih, konzervativaca, desnih populista i ljevice. Najbrojnija je frakcija pučana koja broji 177 zastupnika.
Biračko pravi imaju svi državljani neke od zemalja Europske unije čak i ako ne žive u zemlji porijekla. Oni mogu birati ili kandidate zemlje čiji su državljani ili zemlje u kojoj im je trenutno prijavljen boravak. Državljani neke od članica Europske unije koji žive u Njemačkoj se automatski nalaze na popisu birača ako su već jednom glasali na izborima za Europski parlament. Ako su im ovo prvi izbori, moraju zatražiti upis u popis birača za EU izbore.
Iako izbori za Europski parlament u očima građana ne igraju tako važnu ulogu poput recimo izbora za nacionalne parlamente, odluke Europskog parlamenta, posebice od posljednjih izbora, imaju veću težinu u donošenju konačnih odluka na razini Europske unije i njegov saziv nije nimalo beznačajan.
Ove godine se izbori za Europski parlament smatraju i presudnima kada je u pitanju jačanje desnih populista koji su u mnogim zemljama, poput Njemačke i Francuske sve jači a recimo u Italiji su i na vlasti.
U Njemačkoj su izbori za Europski parlament prvi izbori u važnoj izbornoj godini u kojoj se na jesen biraju i parlamenti u saveznim zemljama Saskoj, Tirinškoj i Brandenburgu na kojima se očekuje jačanje krajnje desnice.
S kolegom Filipom Slavkovićem razgovaram o atmosferi na početku kampanje za EU izbore u Njemačkoj i mogućim implikacijama i na ostale političke događaje koji predstoje.
Mesec dana pre izbora za parlament Evropske unije, kolega Filip Slavković je osluškivao poruke političkih partija u Nemačkoj i pratio šta se dešava na startu predizborne kampanje.
I mogu ti reći, Nenade, da sam se već sad nagledao i naslušao svega i svačega. Politička klima među Nemicama i Nemcima je postala surovija; taj opis stanja provejava u analizama u skoro svim medijima. Kulminacija tog procesa zaoštravanja međusobnih političkih odnosa desila se prošle sedmice u Drezdenu gde je teže pretučen jedan poslanički kandidat dok je mene ovde u Kelnu zapanjio, mnogo bezazlenije, predizborni plakat sa svojevrsnim psovačkim rečnikom.
Oho! Ko koga ovde psuje ili kako se to na plakatu koristi psovanje?
Politička stranka Volt, koja sebe izričito opisuje kao evropsku i koja je nastala kao zajednički politički projekat u nekoliko zemalja EU uoči prošlih evropskih izbora, je sada na jednom od plakata tokom koje je okačila po ulicama odštampala je samo velikim slovima poruku Sei kein Arschloch što u prevodu znači “ne budi šupak”. Pošto niko konkretno nije opsovan, malo ko se na to osvrće.
Onaj incident u Drezdenu je pak izazvao brojne osude i reakcije…
Četiri mladića prebili su političara Socijal-demokratske partije, Matijasa Ekea, dok je lepio plakate u glavnom gradu savezne zemlje Saksonije. Eke je nosilac liste socijaldemokrata u Saksoniji a napadači su ga u petak uveče tako teško pretukli da je morao da bude operisan. Nakon što se jedan od nasilnika, koji ima 17 godina, predao policiji u nedelju, uhapšena su bila i ostala trojica, stari 17 i 18 godina. Istražitelji su navodno prilikom pretresa našli dokaze da simpatiziraju sa ekstremnom desnicom ali se kaže i da niko od njih do sada nije činio politički motivisana krivična dela. Nedelju dana pre ovog incidenta je tokom jednog vikenda bilo nekoliko verbalnih i fizičkih napada na aktiviste partije Savez 90 Zeleni koji su lepili plakate svoje stranke u Cvikauu i drugim gradovima u Saksoniji. A SPD i Zeleni čine, sa Slobodnom demokratskom partijom odnosno liberalima, vladajuću koaliciju u Nemačkoj.
Zna li se da li su napadači bili iz redova ekstremno-desne opozicije?
Izgleda da napade nisu vršili članovi nikakvih stranaka ali da jesu simpatizeri kranje desnice. Političko nasilje u Nemačkoj nije neuobičajeno. Pre pet godina u Kaselu je jedan neonacista hicem iz revolvera ubio predsednika okružne uprave, Valtera Libkea, jer se ovaj zalagao za politiku otvorenosti prema strancima. U oktobru 2015. jedan desničarski ekstremista nožem je teško ranio kasniju gradonačelnicu Kelna, Henrietu Reker, koja je pre toga u gradskoj upravi rukovodila resorom za socijalna pitanja i integracije i organizovala prijem izbeglica u Kelnu. Od početka 2019. do kraja 2023. u Nemačkoj je prema zvanični podacima zabeleženo više od 10.000 krivičnih dela s političkim motivima i to protiv svih parlamentarnih partija. Mete su se s godinama menjale pa je tako 2019. najviše napadima i to od strane ekstremne levice bila izložena tada još mlada desničarska stranka Alternativa za Nemačku, dok su u 2023. pre svega od strane ekstremnih desničara fizičkim i verbalnim napadima najvše bili izloženi Zeleni.
Nasilni incidente su ipak retki. Šta većinski obeležava početak predizborne kampanje?
Političke partije uglavnom su prinuđene da reaguju na velike teme koje se nameću spolja. U Nemačkoj birači u anketama na prvo mesto po značaju uoči ovih evropskih izbora stavljaju političko rešavanje problema migracija u EU, ilegalnog naseljavanja i integracije azilanata. To je najbitnije pitanje za više od 40 odsto glasača dok trećina ispitanika kao drugi najveći izazov za evropsku politiku vidi rešavanje međunarodnih sukoba i suočavanje s pretnjama tj. odnose prema Rusiji i Kini. Po jedna petina birača u anketi kao sledeće bitne teme nabraja zaštitu okoline i klime odnosno jačanje evropske ekonomije i održavanje njene konkuretnosti.
O važnosti Europskog parlamenta posebice u okružju novih globalnih događaja poput rata u Ukrajini ili predstojećih izbora u SAD-u razgovaramo s Bertom Šalajem redovnim profesorom na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.
Mnogi govore o tome kako izbori za Europski parlament nisu važni. Kako biste vi procijenili izbore za najveće demokratsko tijelo u Europskoj uniji?
Pa moglo bi se možda tvrditi da su oni manje važni od, recimo, parlamentarnih izbora za nacionalne parlamente u pojedinim državama članicama Europske unije. To je teza koja se dosta spominje, ali ja nikako ne bih rekao da oni nisu važni. Oni su važni, naravno jer je Europska unija zajednica država i onda ima i određene zajedničke ingerencije o kojima se odlučuje i u Europskom parlamentu i u drugim tijelima Europske unije, tako da sasvim sigurno nije nevažno tko će zastupati hrvatske građane i druge građane Europske unije u Europskom parlamentu, naročito s obzirom na ovu globalnu geopolitičku situaciju gdje s jedne strane imamo ove autoritarne sustave koji žele, da tako kažemo, podriti tu stabilnost Europske unije, tako da je vrlo bitno tko će biti izabran. Ja bih čak rekao posebno je sad bitno na ovim izborima za Europski parlament tko će biti izabran u Europski parlament i tko će voditi Europsku uniju. Dakle, u svjetlu ove ruske agresije na Ukrajinu u svjetlu američkih izbora u studenom vrlo je bitno kako će se Europska unija pozicionirati u tim globalnim odnosima, a onda je, naravno, to bitno i za pojedine nacionalne države.
Postoji li zaista opasnost od jačanja ekstremne desnice i ako se to dogodi kako bi to moglo utjecati na svakodnevicu u Europskoj uniji?
Pa ja mislim da mi nekako prije svakih izbora za Europski parlament imamo taj određeni strah te etablirane elite etabliranih medija od te radikalne i ekstremne desnice. Za sada se taj strah nije ostvarivao. Mi imamo države u kojima je čak radikalna desnica i došla na vlast kao u Italiji, pa je onda promijenila taj svoj stav. Sada, međutim, imamo situaciju gdje zaista neke stranke, hajde da uzmemo za primjer Njemačku, pa ta Alternativa za Njemačku, piše se o vezama pojedinih njihovih političara s ruskom politikom i s ruskim novcem, tako da u svakom slučaju tu treba biti vrlo oprezan. Ne ograničavati demokratsko natjecanje. Ja mislim da bi to bilo loše isključivati nekoga, ali ukazivati na probleme koje bi se mogle dogoditi ukoliko bi ekstremna i radikalna desnica tako ojačala. Meni se čini da se to ipak još uvijek neće dogoditi. Meni se čini da će i nakon novih izbora za Europski parlament vodeću riječ voditi demokršćani, socijaldemokrati i liberali. Možda će im trebati potpora europskih konzervativaca i reformista, ali to su još uvijek uglavnom u najvećoj mjeri stranke koje podupiru Europsku uniju, koje podupiru liberalnu demokraciju, ali ono što im nedostaje čini mi se da nisu dovoljno osvijestili nezadovoljstvo jednog dijela građana zbog svega ovoga o čemu ste i vi govorili te ekološke politike, loša ekonomska situacija, tako da te etablirane stranke za koje, dakle, smatram da će i dalje voditi Europsku uniju u idućih pet godina, one moraju početi osvješćivati da moraju više osluškivati želje građana, jer inače te frustracije građana će samo voditi do daljnjeg jačanja radikalne i ekstremne desnice.
A koje partije onda nemački glasači vide kao najkompetentije da rešavaju te probleme u EU?
Od 720 poslanika iz 27 zemalja, koliko će imati budući saziv parlamenta EU, Nemačka daje 96 poslanika, ubedljivo najviše ali i srazmerno broju stanovnika. Najviše nemačkih poslanika u aktuelnom sazivu evropskog parlamenta dolazi iz redova konzervativnih Unija, Hrišćansko-demokratske unije na nivou cele Nemačke bez Bavarske te, samo iz bavarske, Hrišćansko-socijalne unije. CDU i CSU su u Bundestagu u opoziciji ali trenutno u usponu među biračima pa na evropskim izborima, prema poslednjoj anketi, mogu da osvoje 30 procenata glasova što je jedan odsto više nego pre pet godina. Druga nemačka opoziciona partija, desničarska AfD, mogla bi da računa sa 15 procenata glasova što bi bio skok od četiri odsto u odnosu na izbore 2019. Takođe 15 procenata glasova ali pad od pet i po odsto, prema anketi, mogli bi da imaju Zeleni a sada veća vladajuća SPD dobila bi tek 14 odsto glasova. Socijaldemokrate su doduše i 2019. na evropskim izborima imale samo dva procenta više. Pad za jedan i po odsto mogli bi da zabeleže liberali i ostanu samo na četiri procenta dok Savez Sara Vagenkneht, partija koja je osnovana tek pre tri meseca, trenutno već može da računa na sedam procenata glasova.
Ali to ne znači da bi FDP, koja je u vladi u Nemačkoj, mogla da ostane van parlamenta EU?
U Nemačkoj na izborima za evropski parlament nema minimalnog praga, nema cenzusa, tako da je, matematički gledano, dovoljno osvojiti makar više od pola procenta glasova nemačkih birača da bi se dobilo jedno mesto u parlamentu EU. To važi samo još na ovim izborima jer je vladajuća koalicija u Berlinu najavila izmene zakona kojim će biti uveden cenzus od tri odsto.
Oko toga se vodio i proces jer su se male partije, na kraju bezuspešno, žalile Ustavnom sudu.
Na izborima za Bundestag svakako važi prag od pet procenata a u većini članica EU već sada i na evropskm izborima postoji cenzus koji varira između dva i pet odsto. U nekim zemljama Unije, inače, izlazak na izbore nije samo pravo već je zakonska obaveza. U Nemačkoj se na glasanje ne mora ali je odziv birača na poslednjim izborima bio veći od 60 odsto, što je bio skok u odnosu na četiri ranija izborna ciklusa, od 1999. do 2014, kada je na glasanje išlo po oko 45 procenata nemačkih birača u proseku. Osim toga, zahvaljujući nedavnim zakonskim izmenama, u Nemačkoj će sada moći da glasaju već i lica od 16 godina starosti. Ukupno inače na biračkim listićima ima 35 upisanih partija. Pored već pominjanih, od stranaka zastupljenih u Bundestagu ili parlamentima saveznih zemalja na listiću su i Levica te Slobodni birači. Među malim partijama posebno je aktivna tzv. satirična stranka Die Partei -Partija.
